Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Zadnjih nekoliko sezona, s porastima prosjeka mjesečnih temperatura i relativne vlažnosti zraka tijekom srpnja i kolovoza, zaprimili od proizvođača krizantema iz SZ Hrvatske biljne uzorke i fotografije za koje temeljem izgleda oštećenih biljaka, etiologije mogućih patogena, poduzetih agrotehničkih i kemijskih mjera zaštite, te registriranih meteoroloških uvjeta vjerujemo da potječu od bakterijskih infekcija. Znakovi zaraza se malo razlikuju ovisno pojavljuje li se bolest već na mladim biljčicama ili u kasnijim stadijima razvoja. U oba slučaja inficirane biljke relativno brzo propadaju.

Uz osjetljive vrste domaćina i postojanje izvora zaraze, poznato je da bakterijskim biljnim infekcijama pogoduju povišene temperature (optimalno 28° do 30°C), dovoljno vlage (oborine, rosa, magla) i zasićenost zraka vlagom.

Tijekom proteklog mjeseca srpnja o.g. u središnjem je dijelu Županije zabilježeno ukupno 56,4 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 22,4°C i relativnu vlažnost zraka 80,5 %! Zadržavanje vlage u biljnim organima u otvorenom polju je trajalo ukupno 3.970 minuta. Ali, na lokalitetima uz rijeku Muru (npr. Novakovec) i Dravu (npr. Orehovica) prosječna vlažnost zraka je izmjerena 99,3 % (u krošnji voćnog nasada ispod mreže protiv tuče) dok je vlaženje lišća pritom trajalo od 4.875 do 6.765 minuta! Takvi su uvjeti optimalni za početni razvoj bakterijskih bolesti.

Posljednja dva dana najviše su dnevne temperature veće od 33°C, a toplinski val s porastom dnevnih temperatura na vrijednosti 36°C potrajat će još narednih tjedan dan!

U proizvodnji krizantema struka i znanost opisuje nekoliko bakterijskih bolesti, od koji se po simptomima na nadzemnim organima ističu palež (Erwinia chrysanthemi) i lisna pjegavost (Pseudomonas cichorii). No, bez obzira na razlike u simptomatologiji i determinaciji vrste, moguća pojava i razvoj uz mjere zaštite su relativno slične i/ili iste svim bakterijskim uzročnicima biljnih bolesti!

Biljne bakterije i njima vrlo slične fitoplazme posljednjih godina pričinjavaju sve veće ekonomske štete u hortikulturnoj proizvodnji (voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, cvjećarstvu i rasadničarstvu). Bakterijske biljne bolesti prepoznajemo po nekim specifičnim znakovima (simptomima) koji nisu tipični drugim uzročnicima. Takve su slijedeće negativne posljedice: pojava bakterijskog iscjetka, formiranje tumorastih izraslina (bakterijski rak), nenadano i brzo venuće, "masne" pjege na lišću i plodovima, te izražena palež bez vidljivih "micelarnih prevlaka" tipičnih za (pseudo)gljivične bolesti! Za biljke opasne vrste bakterija posjeduju neka zajednička svojstva: jednostavni su, prokariotski i jednostanični organizmi, vrlo prilagodljivi i promjenljivi! Bakterije se razmnažaju dijeljenjem (izuzev roda Streptomyces), pa od samo jedne stanice uz optimalne uvjete u 24 sata nastaje 17 milijuna novih jedinki.

U kontinentalnoj regiji naše zemlje globalnom promjenom klime ljeta postaju sve toplija i sparna, učestale su pojave grmljavinskog nevremena s olujnim vjetrom i tučom, a zime su sve manje hladne. Promet (uvoz) biljnog materijala svake godine sve više raste, a takvi događaji pogoduju porastu šteta od bakterijskih biljnih bolesti! Osim po tipičnim znakovima bolesti, sigurna dijagnoza fitopatogenih bakterioza je moguća u ovlaštenim laboratorijima. Pritom se uzročnik bolesti izolira u čistu kulturu, rod bakterija se može determinirati prema Gram-reakciji, broju i lokaciji nastavaka na stanicama, rastu na selektivnim medijima i pomanjkanju kisika. Ipak, puno su brže i sigurnije novije imunološko-biološke metode determinacije (ELISA, PCR), naročito prilikom dokazivanja sojeva bakterija, odnosno u slučaju skrivene ili latentne kontaminacije biljnog materijala.

Nažalost, izravne mjere suzbijanja bakterijskih bolesti nisu niti približno učinkovite kao kod kemijske kontrole većine (pseudo)gljivičnih epifitocija. Vegetativni reproduktivni organi (i/ili sjeme) porijeklom sa bakterijama inficiranih biljaka većinom je kontaminirano ili zaraženo, pa je korištenje zdravstveno ispravnog reproduktivnog biljnog materijala osnovna preventivna mjera zaštite! Prve zaražene biljke u usjevu koje pokazuju simptome nalik fitopatogenim bakterijama dobro je odmah ukloniti.

Tablica 1. Mogućnosti kemijske i biološke preventivne zaštite krizantema od bakterijskih bolesti, a prema iskustvima iz razvijenih zapadno-europskih država:

U Republici Hrvatskoj nema registriranih i dovoljno učinkovitih pripravaka za suzbijanje bakterijskih bolesti krizantema.

Ipak, za primjenu u ukrasnom bilju u našoj su zemlji registrirani neki anorganski bakarni spojevi (npr. Neoram WG) i Al-fosetil (Aliette Flash), koji pokazuju izvjestan preventivni antibakterijski učinak. U novije vrijeme preporučuje je preventivna primjena mikro-bioloških pripravaka koji sadrže Bacillus subtilis i druge korisne mikroorganizme (npr. Ekstrasol, Florbat, FitoBacillus i dr.).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr