Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Prije gotovom mjesec dana (7.8.) upućena je preporuka o mjerama zaštite krizantema protiv uzročnika bolesti i neželjenih organizama životinjskog podrijetla u vrijeme početka njihova zamračivanja.

U razdoblju od 10.8.-30.8. 2017. zabilježili smo deset vrlo vrućih dana tijekom kojih su u središnjem dijelu Županije najviše temperature zraka bile veće od 30°C, s najvišom temperaturom koja je 27. kolovoza o.g. iznosila 35,9°C!

Tablica 1. Neki meteorološki podatci zabilježeni na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom dijelu Međimurja tijekom razdoblja 10.-31. kolovoza 2017. godine:

Ovisno o lokalitetu u danima 10.-31. kolovoza palo je od 16,4 do 45,2 mm kiše (najviše je oborina zabilježeno u zapadnom, a najmanje u istočnim krajevima Županije) (vidi Tablicu 1.). Unatoč tome, zbog svježih noći i temperatura koje su od zadnje dekade mjeseca kolovoza o.g. često niže od 10°C, zadržavanje vlage je značajno dulje na lokalitetima u središnjem i istočnom dijelu Međimurja. Razlike u najvišim i najnižim dnevnim temperaturama zraka često su veće od 15-tak°C, pa su u jutarnjim satima dugotrajne rose! Vlažnost zraka je nadalje vrlo visoka, u prosjeku na polju uz okućnicu u kolovozu o.g. iznosi 83,0 %!

U prva tri dana mjeseca rujna bilježili smo oborine na svim mjernim lokalitetima u Međimurju, a dnevne su temperature u posljednja dva dana pale na vrijednosti niže od 20°C!

Tablica 2. Količine oborina (mm) i ukupno vlaženje lišća (minuta) na nekim lokalitetima u Međimurju u prva tri dana mjeseca rujna 2017. godine:

U takvim uvjetima u zadnje dvije dekade bilježimo vrlo povoljne uvjete za pojavu i razvoj štetnih organizama životinjskog podrijetla (npr. kalifornijski trips, koprivina ili staklenička grinja, gusjenice sovica i kukuruznog moljca), te naknadno jedne od najopasnijih bolesti krizantema bijele hrđe (Puccinia horiana). Prema iskustvima iz ranijih sezona obično prve znakove ove bolesti pronalazimo krajem zamračivanja krizantema – u prvom tjednu mjeseca rujna!

Tablica 3. Neki fungicidi registrirani u našoj zemlji za suzbijanje bolesti ukrasnog bilja i cvijeća, a djelotvorni su i protiv lisnih hrđa:

*biljne bolesti protiv kojih su navedeni pripravci registrirani, ali po spektru djelotvornosti znamo da suzbijaju i druge uzročnike biljnih bolesti (hrđe);

**pored piraklostrobina ovaj pripravak sadrži i boskalid!

Strategija zaštite krizantema od bijele hrđe se temelji na korištenju zdravstveno ispravnog ishodišnog materijala (presadnice porijeklom iz nezaraženih matičnih biljaka), uzgoju manje osjetljivih ili otpornijih sorti i redovitoj kemijskoj zaštiti u kritičnom razdoblju rasta i razvoja krizantema. Međunarodna i unutarnja trgovina latentno zaraženim presadnicama i biljkama krizantema, rezanim cvijećem krizantema te kontaminiranom ambalažom je osnovni način širenja i izvor zaraze bijele hrđe. Tijekom vegetacije se biljke pažljivo pregledavaju na simptome bijele hrđe. Redovito se provodi program preventivnih, kurativnih i eradikativnih tretiranja, koji započinje obavezno prije zamračivanja. U Hrvatskoj se često protiv bijele hrđe preporučuju površinske i sistemične djelatne tvari (vidi Tablicu 3.). Prskanja treba obavljati temeljito, a prve zaražene listove otrgnuti i spaliti. Ipak, zbog intenzivne i jednolične uporabe fungicida iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola (IBE) (triazoli) i strobilurina početkom novog milenija u Europi se pojavljuju rezistentni ili otporni sojevi bijele hrđe krizantema. Uvozom latentno inficiranih presadnica krizantema moguća je introdukcija otpornih sojeva bolesti na fungicide.

Proizvođače krizanteme posebno upozoravamo da je skupina fungicida strobilurini, u pokusima prije 10-tak sezona učinkoviti na bijelu hrđu u Međimurju, vrlo rizična za pretjeranu, čestu ili nestručnu uporabu zbog moguće brze pojave rezistentnih ili otpornih populacija biljnih bolesti (a naročito iz skupina hrđa i pepelnica)! Stoga u uspješnoj strategiji kemijskog suzbijanja bijele hrđe treba uvijek mijenjati i kombinirati različite skupine kemijskih pripravaka uz načelo da se jedna grupa fungicida ne bi smjela koristiti više od 2-3 puta tijekom proizvodne sezone.

Već tijekom srpnja o.g. u program zaštite krizantema uvrstiti djelatne tvari dopuštene za suzbijanje bolesti cvijeća u Republici Hrvatskoj navedene u Tablici 3., a koje po spektru djelotvornosti jesu dovoljno učinkovite na hrđu, ranu sivu plijesan, te lisne pjegavosti i antraknozu.

Uzročnici biljnih bolesti se u pravilu suzbijaju preventivno, već prije pojave prvih znakova ili simptoma bolesti.

Dobru preventivnu zaštitu daju ditiokabamati (Cadillac, Polyram DF), ftalimidi (Futura WP, Kastor WP) i strobilurini (Ortiva, Signum DF, Zato WG). Već početkom zamračivanja mogu se prije znakova bolesti koristiti i neki triazoli (Domark ME, Topas EC, Fond 12E ili Systhane 24E). Tek nakon pojave prvih znakova bijele hrđe prednost dajemo primjeni propikonazola (npr. Bumper EC). Od 2015. na hrvatskoj je tržištu iz kemijske skupine benzimidazola djelatna tvar tiofanat-metil u pripravku Topsin 500 SC (0,15 %) (dopušten u nekim cvjetnim vrstama, npr. karanfilima). Prema literaturnim podatcima bezimidazoli daju određenu preventivnu zaštitu protiv smeđe truleži krizantema.

VAŽNO: Zbog izrazite fitotoksičnosti u krizantemama ne koristiti fungicid Falcon 460 EC!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla tijekom prve polovice rujna zbog moguće toplog razdoblja (9.-10. rujan o.g.) očekujemo jaču pojavu lisnih uši (Aphidae) i/ili kalifornijskog tripsa (Frankliniella), a još postoji opasnost od moguće pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus). Za suzbijanje lisnih uši preporučujemo koristiti insekticide iz skupine neonikotinoida (npr. tiametoksam ili acetamiprid) (Actara WG). Protiv kalifornijskog tripsa u našoj su zemlji dopušteni vrlo učinkoviti pripravci na osnovi abamektina (Vertimec, Kraft EC), koji istovremeno učinkovito suzbijaju i koprivinu ili stakleničku grinju. U slučaju potrebe suzbijanja štitastih moljaca ("bijele mušice") (Trialeurodes, Bemisia) u program zaštite krizantema uključiti pripravke za ukrasno bilje dopušteni pimetrozin (Chess WG) (suzbija i lisne uši). Od početka kolovoza o.g. bilježimo i pojačanu aktivnost leptira sovica i druge generacije kukuruznog moljca! Toplo i sparno razdoblje tijekom prve polovice rujna o.g. može pogodovati razvoju njihovih gusjenica koje napadaju lišće (npr. sovice – Noctuidae) i/ili stabljike krizantema (npr. kukuruzni moljac – Ostrinia). Za suzbijanje štetnih gusjenica u krizantemama i ukrasnom bilju registrirani su primjerice: alfa–cipermetrin (npr. Fastac EC, Direct EC), metoksifenzoid (Runner SC) i lufenuron (Match EC).

Tablica 2. Neke insekticidne i akaricidne djelatne tvari dopuštene za suzbijanje štetnih kukaca i grinja cvijeća i/ili krizantema u Republici Hrvatskoj:
 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr