Obavijest proizvođačima krumpira 19.04.2018.

Ove smo sezone tijekom mjeseca ožujka zabilježili iznadprosječnu količinu oborina na svim mjernim lokalitetima u Međimurju (vidi Tablicu 1.), a pritom je bilo iznadprosječno hladno!

Tablica 1. Neki meteorološki uvjeti zabilježeni na nekim mjernim lokalitetima tijekom ožujka i prve polovice travnja 2018. godine u Međimurju:

Tek od početka mjeseca travnja o.g. dnevne temperature zraka su najčešće u rasponu od 15° do 25°C (zadnjih osam dana najviše su dnevne temperature zraka na lokalitetu Belica redovito jednake ili veće od 20°C)! Stoga je sadnja krumpira na većini lokaliteta u Međimurju započela u prvom tjednu ovog mjeseca. Zbog iznadprosječno toplog razdoblja u posljednjih tjedan dana temperature zemljišta na dubini 7 cm porasle su na vrijednosti 14°C, a kako u narednom razdoblju nadalje očekujemo toplo razdoblje usjevi krumpira će nicati već 8-10 dana nakon sadnje!

Stoga proizvođači krumpira u narednom razdoblju moraju planirati i provoditi usmjereno suzbijanje korova.

Korovna flora krumpira tipično je "okopavinska"! Među najznačajnije "okopavine" koje na oranicama uzgajamo u Međimurju pored kukuruza ubrajamo krumpir, uljnu tikvu i šećernu repu. Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u nabrojenim kulturama su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik ("partizanka" ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)! Višegodišnji korovi (npr. pirika, slak, osjak, čičoka i dr.) iako brojem vrsta i brojem jedinki nisu tako zastupljeni kao sjemenske (jednogodišnje) vrste predstavljaju osobito veliki problem u krumpiru! Zašto?! Primjerice pirika može svojim podzemnim organima prorasti gomolje i tako značajno smanjiti njihovu kakvoću! Višegodišnje korove ne možemo suzbijati zemljišnim ili rezidualnim herbicidima primjenom nakon sadnje a prije nicanja usjeva! Za usjeve krumpira nema na tržištu selektivnih herbicida kojima bi mogli učinkovito suzbijati širokolisne višegodišnje korove (npr. slak, osjak), primjenom nakon nicanja usjeva i korova! Stoga treba izbjegavati sadnju krumpira na poljima gdje dominiraju ove višegodišnje korovne vrste (npr. slak, osjak) ili u plodoredu na strništima suzbijati ove korove prije uzgoja krumpira učinkovitim herbicidima (npr. glifosat, 2,4-D, dikamba i sl.) !

Kritično razdoblje zakorovljenosti, odnosno kada korovi nanose najveće štete u krumpiru, proteže se od dva tjedna nakon nicanja pa sve dok krumpir ne zatvori redove! Moguće je u tom razdoblju provoditi mehaničke mjere suzbijanja korova (npr. okopavanje, nagrtanje). Suzbijanje okopavanjem se uglavnom provodi na manjim površinama (najčešće na vrtovima za vlastite potrebe gospodarstva). Na većim se površinama posebnim strojevima usjev krumpira u kritičnom razdoblju može nagrtati (1-2x) i time suzbijati korove dok usjev rastom cime ne pokrije redove!

Na većim površinama s tržnom proizvodnjom krumpira najčešće se mehaničke mjere (ogrtanje) dopunjuju kemijskim mjerama suzbijanja korova. Već prije krumpira iz plitkog površinskog zemljišta niču brojni sjemenski korovi (npr. lobode, dvornici, gorčica, šćir i dr.). Ranije se smatralo da toploljubivi korovi niču nakon nicanja krumpira (npr. ambrozija, europski mračnjak ili abutilon, koštan, muhari i svračica), no zbog očitih klimatskih promjena zadnjih sezona vidimo da većina ovih korova počinje nicanjem prije krumpira. Stoga se na većini polja s početkom nicanja usjeva krumpira (i većine jednogodišnjih korova) obavlja nagrtanje, a ubrzo nakon toga se primijene zemljišni herbicidi (vidi Tablicu 2.) koji sprječavaju naknadni porast neželjenih biljaka sve dok cima ne zatvori redove! Pritom biramo kombinaciju djelatnih tvari koje suzbijaju tri dominantne korovne vrste u krumpiru: kostrve (koštan) (Echinochloa), ambrozije ("partizanke") (Ambrosia) i lobode (Chenopodium)!

Tablica 2. Neki zemljišni herbicidi dopušteni u našoj zemlji za suzbijanje jednogodišnjih (sjemenskih) širokolisnih i travnih korova koje koristimo u krumpiru nakon sadnje a prije nicanja (pre-em):

*Neki od herbicida dopuštenih za naknadnu primjenu nakon nicanja korova mogu biti fitotoksični za usjev (npr. bentazon, metribuzin), pa se višekratno primjenjuju u smanjenim količinama na klične listove korova! Protiv korovnih trava (npr. kostrva, pirika i dr.) ima već broj selektivnih herbicida koje koristimo kada su korovi veličine 5-15 cm (npr. Focus Ultra, Fusilade Super, Tarot, Pantera QT, Select Super i dr.)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Za dobru djelotvornost svih zemljišnih herbicida navedenih u Tablici 2. neophodna je optimalna vlažnost zemljišta (nekoliko dana prije ili nakon njihove primjene mora pasti 10-20 mm kiše)! Suho zemljište i vjetar koji odnosi površinske slojeve čestica tla s humaka vrlo nepovoljno utječu na uspjeh suzbijanja korova u krumpiru!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr