Obavijest o suzbijanju puževa 02.07.2018.

U godinama s puno oborina kao što je ova  javlja se probleme zbog velike najezde puževa. Puževi danju miruju sakriveni na vlažnim mjestima, a noću izlaze i hrane se. U vlažnim godinama prisutni su i hrane se i tijekom dana. Dnevno pojedu zelene mase u količini od 5 do 50 % svoje težine.

Štete koje pričinjaju vidljive su u obliku izgrizenih rupa na listovima. Iza sebe ostavljaju sluzav trag.  Svojim izmetom onečišćuju biljke. Pričinjaju štete na povrću, cvijeću i ratarskim kulturama. Od povrća najveće štete pričinjaju  kulturama sa sočnim lišćem, kao što su: salata, kupusnjače i grašak, ali oštećuju i plodove. Velike štete pričinjaju i jagodama.           

Puževe je moguće suzbijati: agrotehničkim, biološkim, mehaničkim kemijskim mjerama:

Agrotehničke  mjere – sve mjere obrade i kultivacije nepovoljno djeluju na puževe.

Biološko suzbijanje moguće je pomoću parazitske nematode Phasmarhabditis hermaphrodita, koja se prskanjem unosi u tijelo puža i hrani se njegovim tijelom. Puž prestaje sa ishranom u roku od 3 do 5 dana , a ugiba za 10 do 15 dana.

Prirodni neprijatelji  puževa su kokoši, patke (indijska patka trkačica), guske, zmije, kornjače, gušteri, žabe, ježevi, ptice, trčci, kusokrilci..

Mehaničko suzbijanje puževa moguće je provoditi u manjim povrtnjacima i na manjim površinama. Ono se sastoji u ručnom sakupljanju puževa, primjeni različitih tvari  koje dovode do njihove dehidracije, te onih koje ih privlače (atraktanti) ili odbijaju (repelenti).

Različite tvari postavljene na neku podlogu u povrtnjaku, kao što su: kuhinjska sol  živo ili gašeno vapno, piljevina, gruba kora od drveta, izlomljena kora od jaja, pepeo, mineralna gnojiva nagrizaju stopalo puževa i oni ugibaju od dehidracije.

Vrlo efikasno sredstvo u borbi protiv puževa je pivo. Pivski trapovi sastoje se od  posudica koje se ukopavaju u tlo s rubom oko 1 cm iznad tla  (da se spriječi da u posudu padnu korisni organizmi- trčci i pauci ). Posuda se napuni pivom i puževi privučeni mirisom ulaze u nju i utapaju se. Pivo je potrebno mijenjati svaka dva do tri dana. Osim piva koriste se i drugi hranidbeni trapovi načinjeni od ostataka voća (lubenica, dinja, ananas, grejp), mlijeka, sirutke, te mješavine vode i kvasca.    

Efikasna je i barijera od tankog bakrenog lima. Ukopa se u tlo na dubinu  8 cm, a visina iznad tla je 25 cm. Ograda na puževe djeluje odbojno, jer bakar na vlažnom puževom stopalu stvara električni naboj i odbija ih.

Postoje mnogi recepti za pripremu tzv. juha za prskanje koje odbijaju puževe. One se dobivaju iskuhavanjem ili namakanjem u vodi: koprive, kadulje, ružmarina, lavande, begonije.

Biljke koji treba saditi u povrtnjaku, jer svojim intenzivnim mirisom odbijaju puževe su: kumin, čubar, kadulja, gorušica, ricinus, hren, dragoljub, mak..

Biljka koja služi za privlačenje puževa kao biljka mamac je kadifica.

Kemijske mjere suzbijanja puževa sastoje se u primjeni kemijskih sredstava – limacida. Oni se koriste kao gotovi tvornički zatrovani mamci koji se rasipaju između biljaka ili se stavljaju na hrpice  međusobno udaljene najviše 2 metra. U našoj zemlji registrirana su sredstva na osnovi metaldehida – Pužomor, Pužocid i Gardene  i željezo (III) fosfata Ferramol, pripravak dozvoljen i u ekološkoj proizvodnji.

Nedostatak ovih mamaka je šta nakon kiše gube djelotvornost i troši se puno vremena na njihovo rasipanje.

Samo velikom upornošću i kombinacijom različitih mjera moguće je uspješno suzbiti puževe.

dr.sc. Mirna Ceranić
e-mail: Mirna.Ceranic@savjetodavna.hr

Pripremi za ispis