Obavijest uzgajivačima krizantema! 13.07.2018.

Krajem mjeseca lipnja o.g. (28.6.) upućena je preporuka proizvođačima krizantema o izboru dopuštenih pripravaka (fungicida i insekto-akaricida) u našoj zemlji i osnovnim kategorijama štetnih organizama koji se pojavljuju u početku njihova rasta i razvoja. Nakon što smo u zadnjoj dekadi proteklog mjeseca lipnja o.g. bilježili češće oborine sa dugotrajnim vlaženjem biljnih organa, iste smo uvjete sa još obilnijim padalinama zabilježili t tijekom prve dekade mjeseca srpnja o.g. (vidi Tablicu 1.)! Uz porast dnevnih temperatura (27-29°C) moguće manje količine oborina očekujemo narednog vikenda i početkom idućeg tjedna (uz vrlo sparno razdoblje)!

Tablica 1. Količina i raspored oborina tijekom prvih jedanaest dana mjeseca srpnja 2018. na nekim mjernim mjestima u Međimurju.

*Dana 5./6., 6./7. i 11. srpnja 2018. zabilježeno je vrlo dugotrajno vlaženje biljnih organa (u trajanju >=22 sata), a relativna vlažnost zraka je pritom iznosila 99-100 %! Temperature tijekom navedenog kišnog razdoblja često su bile 17-29°C!

Mlade biljčice krizantema zahtijevaju redovite mjere njege, prvenstveno protiv "mladenačkih" bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike. Zbog oborina zabilježenih u drugoj polovici proteklog i početkom ovog mjeseca, te optimalnih temperatura i vrlo visoke vlažnosti zraka, postoji velika mogućnost od ranije pojave bijele hrđe (Puccinia horiana), naročito na matičnim biljkama krizantema!

Prema iskustvima iz ranijih sezona u stadiju klijanja, nicanja i ukorjenjavanja prijesadnica krizantema najčešći su, ali i potencijalno najopasniji, gljivični uzročnici polijeganja mladih biljčica, truleži prizemnog dijela stabljike, nekroze (odumiranja) korijena i vrste koje naseljavaju provodno ili žilno staničje. Općenito vrijedi pravilo da je značenje (i štete) spomenutih bolesti veća, što su uvjeti klijanja i nicanja nepovoljniji. Uzročnici te pojave su različite gljivice koje se mogu nalaziti u nedovoljno steriliziranom supstratu (Pythium, Sclerotinia, Rhizoctonia, Fusarium, Verticillium i dr.) ili se prenose presadnicama (Alternaria, Phoma, Botrytis, Fusarium, Rhizoctonia i dr.). Moguća je i pojava karantenskih bakterijskih bolesti (npr. Erwinia chrysanthemi). Kako na njihovu štetnu pojavu utječe veći broj čimbenika, mogućnosti prognoze još nisu dovoljno razvijene, pa valja poznavati i primijeniti preventivne mjere suzbijanja. Premda se u temperaturnim zahtjevima neznatno razlikuju, nabrojenim je patogenim mikroorganizmima zajedničko da se najčešće pojavljuju u uvjetima previsoke zasićenosti supstrata vodom. Sklop biljaka ne smije biti previše gust jer je relativna vlaga veća, što također izrazito pogoduje širenju bolesti. Imperativ uspješne proizvodnje rasada je korištenje steriliziranog supstrata i deklariranog ishodišnog biljnog materijala!

Njihova je identifikacija prema simptomima vrlo važna jer uspjeh dezinfekcije nakon sjetve (tzv. djelomična ili parcijalna sterilizacija) prvenstveno ovisi o vrsti pripravka prilagođenog nametniku kojeg suzbijamo. Poželjno je preventivno zalijevanje rasada fungicidnom otopinom već prije pojave simptoma, a svakako se moraju mlade biljčice tretirati čim se primijete prve oboljele biljčice.

Tablica 1. Fungicidi za djelomičnu ili parcijalnu sterilizaciju rasada cvijeća.

UČINKOVITOST:  + DOBRA       – NEDOVOLJNA       * DJELOMIČNA

U prvim zaštitama pri prskanju mladih biljčica osim površinskim djelatnim tvarima  (npr. folpet, mankozeb, kaptan), prednost dajemo djelatnoj tvari azoksistrobin. Ako se pronađu prvi znakovi bijele hrđe tada zbog boljeg kurativnog učinka preporučujemo djelatne tvari ciprokonazol i/ili propikonazol, npr. Artea Plus EC (0,05 %) ili Sphere SC (0,05 %) ili Tilt EC (Bumper EC) (0,05 %) i slično.

Zbog izrazite fitotoksičnosti na nadzemnim organima krizantema ne koristiti fungicid Falcon 460 EC!

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla tijekom srpnja obično bilježimo jaču pojavu poljske zelene stjenice (Lygus), lisnih uši (Aphidae) i/ili kalifornijskog tripsa (Frankliniella), a nakon pada prosječne vlažnosti zraka i porasta temperatura zraka na vrijednosti veće od +30°C raste opasnost od moguće pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus).

Za suzbijanje lisnih uši i štetnih stjenica preporučujemo koristiti insekticide iz skupine neonikotinoida (npr. tiametoksam). Protiv kalifornijskog tripsa u našoj su zemlji dopušteni vrlo učinkoviti pripravci na osnovi abamektina, koji istovremeno učinkovito suzbijaju i koprivinu ili stakleničku grinju.

Ako se pri uzgoju krizantema na otvorenim gredicama tijekom početnog rasta i razvoja umjesto sustava kap na kap koristi metoda navodnjavanja "kišenjem", odnosno ako krajem srpnja – početkom kolovoza zabilježimo učestalije kiše tada već početkom ili sredinom kolovoza možemo uočiti štete od lisne nematode krizantema (Aphelenchoides ritzema-bosi). Ova se nematoda ranije vrlo uspješno suzbijala prskanjem i zalijevanjem neki sistemnih organo-fosfornih pripravaka (npr. metil-demetona), ali zadnjih godina postaje sve veći problem pri uzgoju krizanteme na otvorenim gredicama u vlažnim sezonama tijekom početnog rasta krizantema. Od 2017. u našoj je zemlji registriran pripravak Velum Prime (fluopiram) kao nematocid za primjenu u povrćarstvu kroz sustav navodnjavanja kapanjem.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: Zbog većeg je broja štetnih organizama moguće u priručni laboratorij poljoprivredne savjetodavne službe u Čakovcu dostavljati biljne uzorke na prepoznavanje neželjenih posljedica i dobivanje učinkovitijih preporuka za njihovo suzbijanje.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr