Obavijest vlasnicima plantažnih nasada koštičavog voća o mjerama zaštite krajem srpnja 26.07.2018.

Od posljednje preporuke za moguće zaštite koštičavog voća proteklo je 14 dana (12.06.). Završila je berba nekih koštičavih vrsta i sorata ranijeg dospijeća. Ali još uvijek dozrijevaju i traje berba nekih sorti bresaka u našem području (npr. Suncrest), zrele su neke rane sorte šljiva (npr. President, Ruth gerstetter, Claifornia blue), dok srednje kasne sorte šljive već intenzivno mijenjaju boju i dozrijevaju plodove (npr. Stanley, Bistrica).

U prvoj polovici mjeseca srpnja zabilježili smo iznadprosječno kišovito i vlažno, ali istovremeno sparno i ne previše vruće meteorološko razdoblje (u središnjem je dijelu Županije u tom razdoblju zabilježeno skoro 100 mm padalina). Nakon 18. srpnja o.g. najviše su dnevne temperature ponovno porasle na vrijednosti 30°C, a idućeg tjedna očekujemo porast njihovih vrijednosti do 33°C! Vrlo je sparno, na lokalitetima uz riječne doline Mure i Drave prosječna vlažnost zraka je tijekom mjeseca srpnja o.g. veća od 80 %!

Sparina, jutarnje rose i vrućina uz povremene oborine još uvijek pogoduju razvoju bolesti lišća i plodova koštičavog voća, npr. pepelnice (Sphaerotheca), krastavosti (Venturia), šupljikavosti lišća (Stigmina), te smeđe truleži plodova (Monilinia), dok se na šljivama još javljaju hrđa (Tranzschelia) i plamenjača (Polystigma) a na trešnjama i višnjama kozičavost lišća (Blumeriella).

VAŽNO: Od početka mjeseca srpnja o.g. bilježimo redovite i brojne ulove leptira breskvina savijača (Cydia molesta) i šljivina savijača (Cydia funebrana) (naročito u manjim mješovitim voćnjacima gdje se ne provodi njihovo usmjereno suzbijanje)! Od početka mjeseca srpnja o.g. letom je započela druga generacija breskvina moljca (Anarsia lineatella)!

Njihova ljetna populacija uzrokuje "crvljivost" plodova, zbog koje se naknadno jače razvija trulež plodova (Monilinia). Uzročnici "crvljivosti" bit će jače koncentrirani na sorte bresaka i šljiva kasnijih rokova dozrijevanja plodova!

Ipak, ljetne mjere zaštite u koštičavom su voću vrlo ograničene dozrijevanjem pojedinih voćnih vrsta i pripadajućom karencom sredstva za zaštitu bilja.

Koštičave voćne vrste i sorte čiji plodovi dozrijevaju ovih dana ili traje njihova berba ne preporučujemo tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja!

U narednim danima valja planirati mjere zaštite samo u nasadima (ili dijelovima nasada) bresaka i šljiva sa sortama kasnije epohe dozrijevanja, čiji početak berbe se očekuje u prvoj polovici ili sredinom mjeseca kolovoza.

Prednost dajemo fungicidima kraće karence navedenim u Tablici 1.

Tablica 1. Neki fungicidi dopušteni za primjenu u koštičavom voću protiv truleži plodova (Monilinia spp.) sa vrlo kratkom karencom (K) u našoj zemlji:

Pripravak

Dopuštenje u voćnim vrstama

Najveći broj primjena u sezoni

Karenca (K)

Chorus 50 WG

breskva, nektarina, marelica, šljiva

2x

7 dana

Indar 5 EW

breskva, marelica, trešnja, šljiva

2x

3 dana breskva i trešnja

Luna Experience SC

breskva, trešnja

3x breskva; 2x trešnja

3 dana

Nativo 75 WG

breskva, nektarina, šljiva, trešnja

3x

7 dana

Signum DF

koštičave voćke

3x

7 dana

Switch WG

breskva, nektarina, šljiva, trešnja, marelica

3x trešnje, šljive; 2x breskve, marelice

7 dana

Teldor 500 SC

breskva, trešnja, šljiva, marelica

3x trešnje, šljive; 2x breskve; 4x marelice

3 dana breskve, trešnje, šljive, marelice

 

Plantažne nasade trešnje i višnje nakon berbe plodova preporučujemo tijekom ljetnog razdoblja 1-2 puta dodatno zaštititi protiv kozičavosti lišća (Blumeriella jaapii). U tu je svrhu moguće koristiti sredstva na osnovi mankozeba (npr. Dithane M-45, Dithane DG Neotec) i/ili dodina (npr. Chromodin S-65 WP).

Pri izboru insekticida za suzbijanje ljetne populacije uzročnika crvljivosti plodova (Cydia molesta) voditi računa o propisanoj karenci i najvećem broju dopuštenih tretiranja jednim te istim pripravkom u sezoni (u pravilu jedan te isti insekticid ne koristimo više od 2x tijekom sezone). Svakako u sortama bresaka kasnijih rokova dozrijevanja prednost dajemo u narednom razdoblju pripravcima Affirm WG (0,3-0,4 %) (K=7 dana), Runner SC (0,04 %) (K=7 dana), Mospilan (0,015 %) (K=14 dana), Delegate WG (0,3 kg/ha) (najviše 1x, K=7 dana) i Coragen SC (0,016-0,02 %) (K=14 dana).

Na srednja kasnim i kasnim sortama šljiva koje dozrijevaju tijekom kolovoza u narednim razdoblju preporučujemo usmjereno suzbijanje druge generacija šljivina savijača (Cydia funebrana)! Izbor insekticida je u šljivama značajno manji nego u breskvama i nektarinama, a prednost u narednom razdoblju dajemo pripravku Coragen SC (0,016-0,02 %) (K=14 dana), Delegate WG (0,3 kg/ha) (najviše 1x, K=7 dana) ili Mospilan (0,025 %)(K=14 dana).Protiv truleži plodova istovremeno je moguće dodati jedan od fungicida navedenih u zadnjim zaštitama kasnijih sorata dozrijevanja bresaka i nektarina (npr. Chorus, Indar EW, Nativo WG, Switch WG, Teldor SC) (vidi Tablicu 1.).

Prema stranim podatcima (Linder i sur., 2015) od navedenih insekticida dopuštenih za primjenu u pojedinim koštičavim voćnim vrstama jedino acetamiprid (Mospilan SP) umanjuje štetnost octene mušice ploda (Drosophila suzukii)!

Naime, voćare i vinogradare već nekoliko zadnjih sezona upozoravamo i na octenu mušicu (Drosophila suzukii), novijeg štetnika koji je prisutan u Međimurju od 2011. godine, a izravno utječe na širenje truleži voća! Stoga preporučujemo redovito postavljati plastične boce zapremine 250, 500 ili 750 ml na kojima se izbuše simetrično izbušene rupice (promjera 5 mm otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se ulije jabučni ocat (ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera) do otprilike polovice zapremine. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se smanjuje populacija octenih mušica!

*Karenca (K) je najmanji broj dana od zadnje primjene sredstva za zaštitu bilja do početka berbe plodova!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr

 

Pripremi za ispis