Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Zadnjih nekoliko sezona, s porastima prosjeka mjesečnih temperatura i relativne vlažnosti zraka tijekom srpnja i kolovoza, zaprimili od proizvođača krizantema iz SZ Hrvatske biljne uzorke i fotografije za koje temeljem izgleda oštećenih biljaka, etiologije mogućih patogena, poduzetih agrotehničkih i kemijskih mjera zaštite, te registriranih meteoroloških uvjeta vjerujemo da potječu od bakterijskih infekcija. Znakovi zaraza se malo razlikuju ovisno pojavljuje li se bolest već na mladim biljčicama ili u kasnijim stadijima razvoja. U oba slučaja inficirane biljke relativno brzo propadaju.

Uz osjetljive vrste domaćina i postojanje izvora zaraze, poznato je da bakterijskim biljnim infekcijama pogoduju povišene temperature (optimalno 28° do 30°C), dovoljno vlage (oborine, rosa, magla) i zasićenost zraka vlagom.

Tijekom proteklog mjeseca srpnja o.g. u središnjem je dijelu Županije zabilježeno ukupno 96,6 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka nešto veću od 21,5°C i relativnu vlažnost zraka 80 %! Zadržavanje vlage u biljnim organima u otvorenom polju je trajalo duže od 5.000 minuta. Ali, na lokalitetima uz rijeku Muru (npr. Novakovec) i Dravu (npr. Orehovica) prosječna vlažnost zraka je veća od 90 % (u krošnji voćnog nasada ispod mreže protiv tuče)! Takvi su uvjeti optimalni za početni razvoj bakterijskih bolesti.

Posljednjih dana mjeseca srpnja o.g. najviše su dnevne temperature veće od 33°C, a toplinski val s porastom dnevnih temperatura na vrijednosti 35°C potrajat će do kraja ovoga tjedna!

U proizvodnji krizantema struka i znanost opisuje nekoliko bakterijskih bolesti, od koji se po simptomima na nadzemnim organima ističu palež (Erwinia chrysanthemi) i lisna pjegavost (Pseudomonas cichorii). No, bez obzira na razlike u simptomatologiji i determinaciji vrste, moguća pojava i razvoj uz mjere zaštite su relativno slične i/ili iste svim bakterijskim uzročnicima biljnih bolesti!

Biljne bakterije i njima vrlo slične fitoplazme posljednjih godina pričinjavaju sve veće ekonomske štete u hortikulturnoj proizvodnji (voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, cvjećarstvu i rasadničarstvu). Bakterijske biljne bolesti prepoznajemo po nekim specifičnim znakovima (simptomima) koji nisu tipični drugim uzročnicima. Takve su slijedeće negativne posljedice: pojava bakterijskog iscjetka, formiranje tumorastih izraslina (bakterijski rak), nenadano i brzo venuće, "masne" pjege na lišću i plodovima, te izražena palež bez vidljivih "micelarnih prevlaka" tipičnih za (pseudo)gljivične bolesti! Za biljke opasne vrste bakterija posjeduju neka zajednička svojstva: jednostavni su, prokariotski i jednostanični organizmi, vrlo prilagodljivi i promjenljivi! Bakterije se razmnažaju dijeljenjem (izuzev roda Streptomyces), pa od samo jedne stanice uz optimalne uvjete u 24 sata nastaje 17 milijuna novih jedinki.

U kontinentalnoj regiji naše zemlje globalnom promjenom klime ljeta postaju sve toplija i sparna, učestale su pojave grmljavinskog nevremena s olujnim vjetrom i tučom, a zime su sve manje hladne. Promet (uvoz) biljnog materijala svake godine sve više raste, a takvi događaji pogoduju porastu šteta od bakterijskih biljnih bolesti! Osim po tipičnim znakovima bolesti, sigurna dijagnoza fitopatogenih bakterioza je moguća u ovlaštenim laboratorijima. Pritom se uzročnik bolesti izolira u čistu kulturu, rod bakterija se može determinirati prema Gram-reakciji, broju i lokaciji nastavaka na stanicama, rastu na selektivnim medijima i pomanjkanju kisika. Ipak, puno su brže i sigurnije novije imunološko-biološke metode determinacije (ELISA, PCR), naročito prilikom dokazivanja sojeva bakterija, odnosno u slučaju skrivene ili latentne kontaminacije biljnog materijala.

Nažalost, izravne mjere suzbijanja bakterijskih bolesti nisu niti približno učinkovite kao kod kemijske kontrole većine (pseudo)gljivičnih epifitocija. Vegetativni reproduktivni organi (i/ili sjeme) porijeklom sa bakterijama inficiranih biljaka većinom je kontaminirano ili zaraženo, pa je korištenje zdravstveno ispravnog reproduktivnog biljnog materijala osnovna preventivna mjera zaštite! Prve zaražene biljke u usjevu koje pokazuju simptome nalik fitopatogenim bakterijama dobro je odmah ukloniti.

Tablica 1. Mogućnosti kemijske i biološke preventivne zaštite krizantema od bakterijskih bolesti, a prema iskustvima iz razvijenih zapadno-europskih država:

U Republici Hrvatskoj nema registriranih i dovoljno učinkovitih pripravaka za suzbijanje bakterijskih bolesti krizantema.

Ipak, za primjenu u ukrasnom bilju u našoj su zemlji registrirani neki anorganski bakarni spojevi (npr. Neoram WG) i Al-fosetil (Aliette Flash), koji pokazuju izvjestan preventivni antibakterijski učinak. U novije vrijeme preporučuje je preventivna primjena mikro-bioloških pripravaka koji sadrže Bacillus subtilis i druge korisne mikroorganizme (npr. Ekstrasol, Florbat, FitoBacillus i dr.).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr