OBAVIJEST TRŽNIM PROIZVOĐAČIMA KORIJENASTOG POVRĆA O ZADNJIM ZAŠTITAMA PRED SKLADIŠTENJE 11.09.2018.

Posljednju preporuku za zaštitu korijenastog povrća uputili smo prije mjesec dana (9.8. 2018.). Vađenje i trženje ranih usjeva mrkve, peršina i celera je započelo već od mjeseca srpnja o.g., ali usjeve s polja kasnijih rokova sjetve (sadnje) čiji se urod krajem listopada planira skladištiti tijekom zimskih mjeseci još uvijek valja redovito zdravstveno pregledavati uz mjere zaštite od neželjenih organizama!

U proteklom mjesecu kolovozu o.g. na većini je mjernim lokalitetima u Međimurju zabilježeno manje oborina od višegodišnjih prosjeka: umjesto očekivanih 80,4 mm izmjereno je 42,1 mm u istočnom dijelu (npr. Orehovčak, općina Štrigova) do 69,8 mm u zapadnom dijelu Županije (npr. Sveti Juraj u Trnju, općina Donji Kraljevec)! Ipak, na nekim mjestima u središnjem dijelu Međimurja je proteklog mjeseca kolovoza o.g. zabilježeno nešto više oborina od prosjeka (89,0 mm) (npr. Orehovica)! U razdoblju od 16.-24.8. 2018. zabilježili smo devet vrlo vrućih dana tijekom kojih su najviše temperature zraka bile svakodnevno veće od 30°C, s najvišom temperaturom koja je 20. kolovoza o.g. iznosila 33,2°C! Tijekom prva četiri dana mjeseca rujna o.g.  zabilježili smo kišu na svim mjernim lokalitetima, naročito obilnu dana 4. rujna o.g.  (ukupno u količini 64,6-95,2 mm)!

Zbog iznadprosječnih količina oborina od početka mjeseca svibnja do sredine srpnja o.g., uz iznadprosječne temperature zraka i naglašenu sparinu, uzročnici bolesti (Alternaria, Cercospora, Septoria) ove su godine u usjevima primijećeni značajno ranije nego prosječnih sezona (na netretiranim su biljkama već u drugoj polovici srpnja o.g. zarazili 100 % lisne površine)! Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose (u našim mikro-pokusima više od 70 %), a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice.

Ove sezone ponovno su potvrđena višegodišnje iskustva da mjesec kolovoz na području Međimurja prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala (DVIP) (Cvjetković, 2004.) predstavlja najkritičnije razdoblje za epidemiološki razvoj skupine bolesti pjegavosti i palež korjenastog povrća! Zbog razlike u vrijednostima temperature zraka između dana i noći tijekom kolovoza je uz riječne doline zabilježena česta pojava sumaglice i rose, uz dugotrajno zadržavanje vlage na osjetljivom lišću korjenastog povrća. Isto očekujemo u narednim danima: najviše će dnevne temperature dosegnuti vrijednosti 29°C, a noćne se spuštaju na 13°C! U takvim uvjetima zadržavanje vlage na lišću traje barem 8 sati.

Tržnim proizvođačima preporučujemo u narednom razdoblju nastaviti redovito pratiti zdravstveno stanje usjeva, posebice na poljima s kojih se urod namjerava skladištiti tijekom zimskog razdoblja, te prema potrebi poduzimati mjere zaštite dopuštenim sredstvima navedenim u Tablici 1. (birati isključivo dopuštena sredstva s kraćim propisanim karencama K=7-14 dana)! (U Tablici 1. je navedena primjena: količina ili doza uz najveći broj primjena jednog sredstva za zaštitu bilja u usjevu tijekom jedne sezone, preporučeni ili zahtijevani razmaci tretiranja, te Karenca u danima)!

U korjenastom povrću namijenjenom skladištenju početkom jeseni u zadnjim mjerama aplikacije preporučujemo dodavanje folijarnih gnojiva s naglašenim sadržajem kalija i mikro-elemenata!

Tablica 1. Neka sredstva za zaštitu bilja u korijenastom povrću protiv uzročnika bolesti s karencama od 7 do 14 dana!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Moguće je u završnim aplikacijama protiv uzročnika bolesti korijenastog povrća osim kemijskih fungicida koristiti mikro-bioloških pripravake koji sadrže Bacillus subtilis i/ili neke druge korisne mikroorganizme (npr. u pripravcima Ekstrasol, Florbat, FitoBacillus i dr.) (prikladno za ekološku proizvodnju ili uzgoj povrća sa smanjenim količinama rezidua značajno ispod propisane tolerance).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr