OBAVIJEST PROIZVOĐAČIMA RANIH KUPUSNJAČA! 12.03.2019.

Najviše su dnevne temperature zraka u drugoj polovici veljače i tijekom prve dekade ožujka o.g. bile značajno iznad prosjeka (često s vrijednostima većim od 14°C). Ovaj tjedan bilježimo vjetrovito i promjenljivo meteorološko razdoblje, tijekom jučerašnjeg popodneva zabilježena je manja količina najavljenih oborina (ovisno o mjernom lokalitetu od 0,4 mm do 3,8 mm), vlaženje je trajalo cijelu noć (uz rijeku Muru i Dravu duže od 14 sati), ali je navečer temperatura zraka značajno pala, pa smo jutros zabilježili mraz (u središnjem dijelu Županije -2°C)! Vjetrovito će biti i naredna dva dana, uz moguće manje količine oborina u drugom dijelu sutrašnjeg dana, a krajem tjedna najavljeno je nekoliko stabilnijih dana. Temperature zraka očekujemo u narednih nekoliko dana u rasponu 2° do 12°C!

Proizvođači presadnica povrća u zaštićenim prostorima pritom često bilježe najviše temperature veće od 26°C, pa presadnice brzo rastu. U optimalnim uvjetima temperature i vlage raste i opasnost od pojave i prekomjerne štetnosti od različitih kategorija neželjenih organizama. U preporukama od 21.2. i 5.3. 2019. upozoravali smo proizvođače presadnica povrća i cvijeća na najčešće kategorije bolesti i štetnika koje srećemo u našim proizvodnim uvjetima.

Dobra kvaliteta i zdravstvena ispravnost sjemena povrća jedan od glavnih preduvjeta za postizanje stabilnih i visokih uroda. Naime, sjemenom povrća se prenosi veći broj štetnih mikroorganizama koji mogu naknadno uzrokovati veće ili manje gubitke, odnosno uzrokovati potpuno propadanje biljaka. Tako je primjerice još krajem proteklog milenija bilo poznato da se sjemenom krastavca može prenijeti 10, a sjemenom rajčice čak 32 različitih uzročnika bolesti (vidi Tablicu 1.). Kupnja deklariranog, zdravstveno ispitanog i uglavnom tretiranog sjemena povrća imperativ je proizvodnje kvalitetnog rasada. Supstrat i sve posude (kontejneri) za proizvodnju rasada također moraju biti "oslobođeni" potencijalno štetnih mikroorganizama.

Tablica 1. Broj patogenih uzročnika bolesti nekih povrtnih vrsta koji se prenose sjemenom:

Opasnost od pojave većeg broja bolesti koje napadaju korijen i prizemne dijelove stabljika raste pri ponovljenom uzgoju u istim prostorima, pa pri uzgoju presadnica povrća za ranu sadnju gotovo svake sezone bilježimo veće ili manje štete od "mladenačkih" štetnih organizama, odnosno uzročnika bolesti koje se pojavljuju u najranijim stadijima razvoja i rasta. U stadiju klijanja, nicanja i ukorjenjavanja rasada povrća najčešći su, ali i potencijalno najopasniji, (pseudo)gljivični uzročnici paleži i polijeganja.

Osim plodovitog povrća, celera korijenaša i salate, proizvođači presadnica povrća uzgajaju i različite kupusnjače (kupus, kelj, brokula, cvjetača). Osim uzročnika polijeganja rasada (Pythium) vrlo često smo proteklih sezona na mladim biljčicama kupusnjača pronalazili plamenjaču (Peronospora parasitica) i različite uzročnike pjegavosti (paleži) lišća (npr. Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria, Pseudocercosporella). Stoga je potrebno provoditi redoviti zdravstveni nadzor mladih biljčica i prema potrebi primijeniti dopuštene fungicide za suzbijanje dominantnih uzročnika bolesti rasada kupusnjača (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Ako se poštuje preporučeni plodored i proizveden je zdravstveno ispravan rasad, na ranim kupusnjačama u polju biljne bolesti u pravilu ne suzbijamo folijarnim tretiranjem fungicidima!

Također, iskustva iz ranijih godina dokazuju da neposredno pred sadnju kontejnerskih presadnica ranih kupusnjača u polje (npr. kupusa, kelja, cvjetače, brokule) proizvođači moraju poduzeti preventivne mjere za suzbijanje štetnih životinjskih organizama npr. kupusne muhe (Delia), kupusnih buhača (Phyllotreta), kupusne brašnene uši (Brevicoryne) i kupusne stjenice (Eurydema). Za razliku od ostalih vrsta povrća, uspješan uzgoj ranih kupusnjača u polju ugrožava najveći broj vrsta štetnih životinjskih organizama. Proizvodnja ranih usjeva kupusnjača je nemoguća bez kvalitetne zaštite protiv prezimljujuće populacije kupusne muhe (Delia brassicae), koja se u prosječnim pojavljuje već krajem ožujka ili najčešće tijekom travnja! Pritom je napad prezimljujuće populacije ovog nametnika koncentriran na malobrojna polja zasađena ranim povrtnim kupusnjačama, pa su štete nezaštićenih usjeva gotovo 100 %! Ranijih godina su u poljskim pokusima u našim proizvodnim uvjetima odlični rezultati dobiveni preventivnim potapanjem kontejnerskog rasada prije sadnje u insekticidnu otopinu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Dopuštenje za tu namjenu do početka 2019. su imali insekticidi na osnovi imidakloprida i tiametoksama!

VAŽNO: Uredbom Europske komisije od 24.5. 2013. insekticidima na osnovi imidakloprida i tiametoksama je zabranjena uporaba za folijarno tretiranje biljaka u polju prije cvatnje zbog mogućih negativnih posljedica na pčelinje zajednice!

NOVO: od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena većine insekticida iz skupine neonikotinoida (imidakloprid, tiametoksam) na otvorenom u svim poljoprivrednim usjevima!

Ukoliko se ne provede potapanje kontejnerskog rasada pred sadnju, mjere zaštite je potrebno provoditi u vrijeme pojeve prezimljujuće populacije kupusne muhe u usjevu prskanjem usjeva uz povećani utrošak škropiva (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Metoda zalijevanje biljaka je prikladna samo na manjim površinama (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Napad prezimljujuće populacije kupusne muhe može se umanjiti i/ili izbjeći poštivanjem plodoreda i pokrivanjem presadnica odmah nakon sadnje u polje paučinastim folijama.

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr