Obavijest proizvođačima krumpira (ograničenja kod suzbijanja korova)! 29.03.2019.

Posljednja tri tjedna bilježimo značajne promjene u temperaturama zraka, pa su tako najviše dnevne temperature dosezale vrijednosti od 20,8° do 21,4°C u danima 7.3., 17.3. i 24.3.! Naknadno je u više navrata zabilježen značajan pad jutarnjih najnižih vrijednosti u središnjem dijelu Županije (lokalitet Belica) od -0,2° do -2,2°C (12.3., 14.3., 20.3., 22.3. i 27.3.), uz izražen hladni vjetar. Navedene su niske temperature zraka smanjile očekivano mjesečno odstupanje topline tijekom ožujka za +1,2°C! Oborine smo ovog mjeseca u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja padale u sličnim količinama, ali  je istočnom dijelu izmjeren značajan manjak u odnosu na prosjek (vidi Tablicu 1.)!

Tablica 1. Količina oborina i broj kišnih dana na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju tijekom mjeseca ožujka o.g.:

*očekivana višegodišnja količina padalina u mjesecu ožujku u okolici Čakovca 54,8 mm!

U narednim danima ponovno očekujemo porast temperatura zraka na vrijednosti 17° do 19°C, a od sredine narednog tjedna moguće su nove oborine (3.4. 2019.)! Zasićenost zemljišta vlagom je 18-20 % (ovisno o lokalitetu i tipu zemljišta), a temperatura tla je posljednjih tjedan dana u rasponu 7,1° do 10,6°C!

Stoga je sadnja krumpira na nekim lokalitetima u Međimurju započela već početkom zadnje dekade ovog mjeseca, ali na većini polja započinje ovih dana!

Upute za preventivne mjere zaštite od zemljišnih uzročnika bolesti i štetnika proizvođačima krumpira su upućene još 22. i 25 veljače o.g.! Krajem sadnje potrebno je planirati i provoditi usmjereno suzbijanje korova, a pritom je važno poznavati neka ograničenja.

Korovna flora krumpira tipično je "okopavinska"! Među najznačajnije "okopavine" koje na oranicama uzgajamo u Međimurju pored kukuruza ubrajamo krumpir, uljnu tikvu i šećernu repu. Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u nabrojenim kulturama su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik ("partizanka" ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)! Višegodišnji korovi (npr. pirika, slak, osjak, čičoka i dr.) iako brojem vrsta i brojem jedinki nisu tako zastupljeni kao sjemenske (jednogodišnje) vrste predstavljaju osobito veliki problem u krumpiru! Primjerice pirika može svojim podzemnim organima prorasti gomolje i tako značajno smanjiti njihovu kakvoću! Višegodišnje korove ne možemo suzbijati zemljišnim ili rezidualnim herbicidima primjenom nakon sadnje a prije nicanja usjeva! Za usjeve krumpira nema na tržištu selektivnih herbicida kojima bi mogli učinkovito suzbijati širokolisne višegodišnje korove (npr. slak, osjak), primjenom nakon nicanja usjeva i korova! Stoga treba izbjegavati sadnju krumpira na poljima gdje dominiraju ove višegodišnje korovne vrste (npr. slak, osjak) ili u plodoredu na strništima suzbijati ove korove prije uzgoja krumpira učinkovitim herbicidima (npr. glifosat, 2,4-D, dikamba i sl.) !

Kritično razdoblje zakorovljenosti, odnosno kada korovi nanose najveće štete u krumpiru, proteže se od dva tjedna nakon nicanja pa sve dok krumpir ne zatvori redove! Moguće je u tom razdoblju provoditi mehaničke mjere suzbijanja korova (npr. okopavanje, nagrtanje). Suzbijanje okopavanjem se uglavnom provodi na manjim površinama (najčešće na vrtovima za vlastite potrebe gospodarstva) i/ili pri uzgoju ranog krumpira. Na većim se površinama posebnim strojevima usjev krumpira u kritičnom razdoblju može nagrtati (1-2x) i time suzbijati korove dok usjev rastom cime ne pokrije redove!

Pri tržnoj proizvodnji krumpira na većim poljima najčešće se mehaničke mjere (ogrtanje) dopunjuju kemijskim mjerama suzbijanja korova. Već prije krumpira iz plitkog površinskog zemljišta niču brojni sjemenski korovi (npr. lobode, dvornici, gorčica, šćir i dr.). Ranije se smatralo da korovi koji zahtijevaju više topline niču nakon nicanja krumpira (npr. ambrozija, europski mračnjak ili abutilon, koštan, muhari i svračica), no zbog očitih klimatskih promjena zadnjih sezona vidimo da većina ovih korova počinje nicanjem prije krumpira. Stoga se na većini polja s početkom nicanja usjeva krumpira (i većine jednogodišnjih korova) obavlja nagrtanje, a ubrzo nakon toga se primijene neki od dopuštenih zemljišnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/), koji sprječavaju naknadni porast neželjenih biljaka sve dok cima ne zatvori redove! Pritom biramo kombinaciju djelatnih tvari koje suzbijaju tri dominantne korovne vrste u krumpiru: kostrvu (koštan) (Echinochloa), ambroziju ("partizanke") (Ambrosia) i lobodu (Chenopodium) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Za dobru djelotvornost svih zemljišnih herbicida navedenih u neophodna je optimalna vlažnost zemljišta (nekoliko dana prije ili nakon njihove primjene mora pasti 10-20 mm kiše)! Suho zemljište i vjetar koji odnosi površinske slojeve čestica tla s humaka vrlo nepovoljno utječu na uspjeh suzbijanja korova u krumpiru!

Biljne uzorke sjemenskog krumpira sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite od korova, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr