Obavijest proizvođačima bobičastog voća (borovnica, kupina, malina, ribiza) 02.04.2019.

Zbog vrlo blage zime 2018./19. već početkom treće dekade mjeseca veljače (20.2. 2019.) upućena je preporuke proizvođačima bobičastog voća (borovnica, kupina, malina, ribiz) o mjerama zaštite nakon zimske rezidbe, a u vrijeme bubrenja i otvaranja pupova.

Od početka kalendarske godine do kraja mjeseca ožujka zbroj pozitivnih prosječnih dnevnih temperatura u središnjem dijelu Županije iznosi 439,7°C. Tijekom proteklog mjeseca u okolici Čakovca smo zabilježili 15,3 % manje oborina od prosjeka, a mjesečna temperatura zraka je pritom bila veća +2,8°C od očekivanog prosjeka! Zbog takvih uvjeta već 28. ožujka o.g. bilježimo pojavu prvih cvjetnih pupova na američkim borovnicama ranijih epoha dozrijevanja!

Zbog značajno manje količine oborina od očekivanih vrijednosti u proteklih 40-tak dana nismo bilježili povoljne uvjete za razvoj biljnih bolesti, ali moguća je pojava štetnih gusjenica (uglavnom mrazovca – Operophthera)! Vrlo osjetljivo razdoblje rasta i razvoja američkih borovnica traje od otvaranja pupova, tijekom cvatnje do stadija zelenih razvijenih plodova. U ta dva mjeseca voda, hranjiva i temperatura imaju najveći izravan utjecaj na količinu i kakvoću godišnjeg uroda, a navedeni čimbenici određuju uravnoteženi rast i zdravstveno stanje borovnica. Ako u vrtovima posadimo zdrave sadnice manjeg broja američkih borovnica, tada u pravilu ne očekujemo pojavu štetnih organizama. No, srednje-europska su iskustva potvrdila da u intenzivnim rodnim nasadima možemo očekivati značajne ekonomske štete od: a) skupine bolesti koje napadaju cvjetne i generativne organe (plodove): npr. palež cvijeta i trulež boba (Monilinia vaccinii-coymbosi), siva plijesan (Botrytis cinerea) i antraknoza (Colletotrichum gleosporioides), te b) skupine gljivičnih bolesti koje napadaju korijen i izdanke američke borovnice: npr. vlažna trulež korijena (Phytophthora spp.), te uzročnici raka, paleži i prijevremenog propadanja izdanaka (Botryosphaeria corticis, Fusiccocum putrefaciens, Godronia cassandrae, Phomopsis vaccini). Većina bolesti izdanaka američkih borovnica je povezana sa "neživim" oštećenjima od mraza, tuče, suše, pomanjkanja mikro-hranjiva i starenjem rodnog drva.

Tek u kišnim proljetnim sezonama najveće izravne štete na urodu američkih borovnica su zabilježene od paleži izdanaka, cvjetova i truleži bobica (Monilinia vaccinii-coymbosi). Sve do početka novog milenija ova bolest nije bila potvrđena u europskim državama. Prva pojava je potvrđena u Austriji, a također se opisuje kao značajni poremećaj u našim nasadima američkih borovnica. Uzročnik prezimi na mumificiranim plodovima i tijekom proljeća zarazi mlade izdanke. Lišće na izdancima rano u proljeće poprima specifičnu ljubičasto-smeđu boju, za vlažnog se razdoblja na njima razvija siva prevlaka koju vjetar, pčele i bumbari šire sekundarno na cvjetove borovnica. Već 24 do 72 sata nakon vidljive promjene boje brzo propadaju napadnuti izdanci s lišćem i cvjetnim organima ("monilijska palež"). Obično se zaraza cvjetnih organa ne vidi, ali se naknadno umjesto zdravih razvijaju mumificirani plodovi. Ova je bolest borovnica prilagođena nižim proljetnim temperaturama, pa je uz vlaženje osjetljivih biljnih organa samo 4 sata zaraza moguća već pri 10ºC, dok je pri temperaturi od samo 2ºC za infekciju potrebno zadržavanje vlage u najmanjem trajanju 10 sati! Na zarazu su rano u proljeće osjetljivi već pupovi u otvaranju koji imaju barem 5 mm otvorenog zelenog tkiva. Stoga ovu bolest struka preporučuje suzbijati preventivno u stadiju otvaranja pupova, pred početak i/ili početkom cvatnje američke borovnice.

VAŽNO: U razdoblju 4.-8. travnja o.g. moguće su padaline uz dugotrajno vlaženje biljaka, što uz temperature zraka od 7° do 18°C može pogodovati primarnim zarazama uzročnikom paleži izdanaka i cvjetova u nasadima američkih borovnica (Monilinia vaccinii-coymbosi). Stoga je moguće provesti preventivnu zaštitu dopuštenim fungicidima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Za razliku od kupina i malina američke borovnice nisu osjetljive na grinje, a od štetnih organizama životinjskog podrijetla najveće smo štete u našoj zemlji zabilježili od voluharica i ptica! U Međimurju smo prethodnih godina zabilježili ranoproljetnu pojavu zelenih gusjenica grbica (mali mrazovac) (Operophtera), koje prije i tijekom cvatnje zapredaju i uništavaju generativne organe. Moguća primjena registriranih insekticida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/) dopuštena je samo prije početka cvatnje američkih borovnica!

U nasadima kupina i malina vidljiva je pojava i razvoj prvih listića. Prema podacima američkog fitopatološkog društva na vrstama roda Rubus je opisano čak 32 različita gljivična oboljenja i 5 bakterioza, a na 18 različitih sorata kupina u sjevernom dijelu Europe je detektirano 33 različitih gljivica (od čega je 12 patogenih vrsta). Vodeća sorta kupine bez bodlji u našoj zemlji Thornfree razvija duge izdanke i bujan grm, te je vrlo osjetljiva na dnevne temperaturne promjene krajem zime i početkom proljeća. Relativno je otporna na uzročnika pjegavosti lišća (Mycosphaerella rubi), ali je dosta osjetljiva na žutu hrđu (Kuehneola uredinis) i patološke uzročnike pjegavosti i(ili) sušenja izdanaka (Septocyta ruborum, Didymella applanata). Neposredno pred berbu i tijekom berbe se često razvija siva plijesan plodova (Botrytis cinerea).

Ekonomski najvažnije gljivične bolesti kupina i malina koje se pojavljuju na izdancima, lišću i plodovima su Didymella applanata, Septocyta ruborum, Kuehneola uredinis i Botrytis cinerea. Navedeni patogeni uzrokuju na kupinama karakteristične simptome prijevremena sušenja izdanaka. Obično vlasnici nasada kupina i malina najčešće stručnu pomoć zatraže tijekom ljetnih mjeseci, neposredno pred početak berbe kupina, kada se u nasadu pojavljuju simptomi patološkog sušenja pojedinih izdanaka.

Posljednjih nekoliko sezona proizvođači kupina dojavljuju štete i simptome na prošlogodišnjim izdancima sorte Thornfree od patogenog uzročnika Septocyta ruborum!

Na pojavu spomenutih bolesti kupina i malina vrlo povoljno utječu proljetne i ljetne oluje s jakim vjetrom, većom količinom kiše i/ili tučom. Smatramo da od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova treba obaviti 3-5 usmjerenih zaštita fungicidima, odnosno ista se ponavlja nakon svakih 40-60 mm kiše.

Od početka vegetacije do početka cvatnje potrebno je obaviti nekoliko preventivnih prskanja nasada protiv dominantnih gljivičnih bolesti registriranim pripravcima u našoj zemlji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ukupni broj i razmak tretiranja određuje ukupna količina i raspored oborina od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova kupine i maline. Nakon obavljene berbe kupina preporučuje se rezom odstraniti sve oboljele izdanke koji pokazuju simptome sušenja i obaviti tretiranje bakarnim fungicidima.

Dominantni štetni organizmi kupina i malina su štetni kornjaši (pupar), fitofagne stjenice, lisne uši, fitofagne grinje iz skupine crvenih pauka, mušica galica, staklokrilka i osa listarica! Stoga je potrebno redovito pratiti zdravstveno stanje nasada, te planirati njihovo usmjereno suzbijanje dopuštenim pripravcima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)

U nasadima ribiza također svake godine u većoj ili manjoj mjeri pronalazimo neželjene organizme među kojima su češće: lisne uši (Cryptomyzus ribis), staklokrilka (Synanthedon tipuliformis), grinja (Cecidophyopsis ribis), američka pepelnica (Podosphaera mors-uvae), hrđa ribiza (Cronartium ribicola) i pjegavost lišća (Drepanopezita ribis)!

Ove sezone već od pojave prvih listića ribiza primjećuju se štete od lisnih uši, a moguće mjere zaštite je dopušteno provoditi registriranim pripravcima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Izbor pripravaka prilagoditi dominantnim bolestima i štetnicima čija je pojava registrirana prethodnih sezona!

 VAŽNO: Od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom!

Biljne uzorke voćnih dijelova sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite bobičastog voća, proizvođači mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr. sc. Milorad Šubić
milorad.subic@mps.hr