Zimzelenova štitasta uš
Zimzelenova štitasta uš (Unaspis euonymi) naziva se još i štitasta uš japanske kurike. Kao što i sam naziv kaže, javlja se na japanskoj kuriki (Euonymus japonicus) i predstavlja najopasnijeg štetnika te ukrasne biljke. Velike štete pričinjava i ostalim biljkama iz roda Eonymus te biljkama iz rodova Celastrus, Daphne, Fraxinus, Hedera, Hibiscus, Ilex, Jasminum, Ligustrum, Lonicera, Olea, Pachistima, Pachisandra, Perychymenum, Prunus, Syringa i Viscum.
Zajedničko za sve štitaste uši je da se zbog slabe mobilnosti ne mogu održati na jednogodišnjim kulturama pa ih rijetko i napadaju. Sve su fitofagne i štetne za biljku, a hrane se sisanjem. Karakterizira ih izraženi spolni dimorfizam te prekrivenost štitom (od tuda i naziv “štitaste uši“).
Unaspis euonymi prezimljuje kao oplođena odrasla ženka na granama biljke domaćina. Ženke su dugačke 1-2 mm, kruškolikog su oblika sa širokim, tamno-smeđim štitom školjkastog oblika.
Slika 1. Štitovi ženki (foto: M. Križanić Božurić)
Tijekom svibnja ženka odlaže jaja ispod štita. Nakon 2-3 tjedna mlade štitaste uši (tzv. nimfe puzalice, koje su pokretni stadij) odlaze na druge biljne dijelove ili bivaju otpuhane vjetrom na obližnje biljke. Nakon par dana se presvlače i gube noge, postaju stacionarne i počinju izlučivati štit. Skoro cijeli životni vijek provode hraneći se na istom mjestu. Štitovi mužjaka su izduženi, oko 0,8 mm duljine, bijele boje i imaju 3 uzdužna grebena.
Slika 2. Štitovi mužjaka (foto: M. Križanić Božurić)
Mužjaci se u velikom broju javljaju na nižim granama i listovima. Kada odrastu, krilati mužjaci ostavljaju štitove i pare se sa ženkama. Ovaj štetnik razvija 2-3 generacije godišnje koje se međusobno preklapaju, a tijekom ljeta na biljkama pronalazimo sve razvojne stadije.
Pojedinačne štitaste uši su male pa ih često previdimo sve dok ne nastanu velike štete. Izražene bijele točkice na listovima znak su da je štetnik prisutan. Na mladom zelenom lišću svaka bijela točkica okružena je žutim prstenom.
Slika 3. Simptomi napada (foto: M. Križanić Božurić)
Kod jake zaraze biljke izgledaju kao da pate od suviška vlage, pojačava se žućenje listova i ono otpada pa biljke mogu postati gole već sredinom ljeta. S vremenom dolazi do potpunog iscrpljivanja biljaka te sušenja pojedinih grana, a na kraju cijele biljke počinju odumirati. Posljedica je to toksina koje štitaste uši prilikom ishrane izlučuju u biljku.
Štitovi ostaju na biljkama i nakon što uši odrastu ili umru. Oni su znak identifikacije, ali je potrebno provjeriti jesu li uši žive ili ne, klizeći palcem preko štitova. Ukoliko su žive, zdrobljeni štitovi će biti mokri od tjelesnih tekućina, a ako su mrtve štitovi će otpasti.
Kada su biljke jednom zaražene štetnika je teško kontrolirati (zbog preklapanja stadija i generacija). Biljke koje rastu blizu kuća osjetljivije su na napad zbog slabijeg provjetravanja, a pojačana gnojidba pojačava populaciju štitastih uši.
U slučaju ranog napada i slabe brojnosti preporuča se noktom ili mekanom četkicom sastrugati štitaste uši. Na taj način im oštećujemo usni ustroj te ne mogu ponovo inficirati biljku. Jako napadnute grmove treba orezati do tla, a ukoliko su u jako lošem stanju onda ih u potpunosti odstraniti i uništiti (uključujući i korijen).
Kemijske mjere suzbijanja uključuju primjenu mineralnih ulja tijekom mirovanja vegetacije, usmjereno na prezimljujuće forme. Dozvolu za suzbijanje štitastih uši na ukrasnom bilju u RH tijekom vegetacije imaju slijedeći insekticidi: Calypso SC 480, Perfekthion, Mospilan 20 SG i Pyxal. (Podatke o sredstvima registriranim za ovu namjenu možete pronaći na web stranici Ministarstva poljoprivrede u bazi podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS), putem internetske tražilice http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Prije upotrebe sredstva obavezno pročitati priloženu uputu o primjeni i sredstva koristiti prema preporukama proizvođača.)
Izvor:
https://extension.umd.edu/hgic/topics/euonymus-scale-shrubs
https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0352-9029/2007/0352-90290703247G.pdf
Mirta Križanić Božurić, dipl.ing.agr.
Viša stručna savjetnica za zaštitu bilja