Preporuke, Voćarstvo i maslinarstvo

Od posljednje upute za zaštitu koštičavog voća proteklo je osamnaest dana (upućeno 19.3. 2020.), a u međimurskom plantažnom uzgoju su uglavnom zastupljene breskve (nektarine), šljive i trešnje! Uz okućnice i vikendice vlasnici pored navedenih voćnih vrsta još uzgajaju marelice i višnje! Dana 3.4. 2020. svim vlasnicima voćnih nasada uputili smo informaciju o vrlo niskim jutarnjim temperaturama zabilježenim uzastopno u danima 31.3.-3.4. 2020. (vidi Tablicu 1. u uputi od 3.4. 2020.)!

Protekla su tri tjedna (17.3.-5.4. 2020.) obilježile vrlo velike razlike u najvišim dnevnim i najnižim noćnim temperaturama zraka: još dana 17.3. 2020. u središnjem su dijelu Međimurja cvatnjom započele neke sorte bresaka i nektarina, a dana 20.3. 2020. isto je zabilježeno na nekim sortama trešnje (npr. Van) (ali sorta trešnje Kordia počinje otvaranjem prvih cvjetova tek ovih dana, a naknadno isto očekujemo kod sorte Regina). Sorta šljive Stanley u središnjem je dijelu Županije počela otvaranjem cvjetova još 17. ožujka o.g., a tijekom jučerašnjeg dana bilo je otvoreno 60-80 % cvjetova!

Smatramo da zabilježeni meteorološki uvjeti u dosadašnjom razdoblju nisu bili optimalni za oplodnju koštičavog voća (hladni vjetrovi, niske jutarnje temperature). Tijekom posljednja dva tjedna zabilježili smo negativne jutarnje temperature u osam navrata (u danima 22.3.-3.4. 2020.)!

Značajne oborine u dnevnim količinama >10 mm nismo zabilježili u posljednjih 30 dana, pa u proteklom razdoblju opasnosti od razvoja ekonomski važnijih uzročnika bolesti koštičavog voća nije bilo! U narednim danima očekujemo stabilno razdoblje sa svježim jutrima i dnevnim temperaturama u rasponu 17-20°C. Moguće oborine očekujemo tek krajem Uskršnjih blagdana (12./13.4. 2020.).

Tek naredne obilnije oborine mogu pogodovati razvoju jedne od najčešćih gljivičnih bolesti koštičavog voća: paleži cvata i rodnih grančica (Monilinia spp.) (u količinama >10 mm, uz povišenu vlažnost zraka i dugotrajno zadržavanje vlage na osjetljivim biljnim organima >=15 sati). Stoga je preventivno prije sigurnije najave takvih padalina moguće primijeniti neki od dopuštenih fungicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U plantažnim nasadima trešnje stabilno i suho razdoblje tijekom cvatnje umanjuje opasnost od primarnih zaraza bakterijske paleži i pjegavosti (Pseudomonas syringae). Prezimljujuća mjesta uzročnika ove bolesti su zbog blage zime “aktivna” već od kraja mjeseca ožujka i početka travnja o.g.! Samo u slučaju moguće najave hladnijih kišnih dana sredinom travnja valja planirati i korištenje mikrobioloških pripravaka sa antagonističkim (korisnim) mikroorganizmima (npr. Bacillis subtilis)!

Najavljene dnevne topline (17-20°C) pogoduju pojavi štetnih organizma životinjskog podrijetla, u koštičavim voćnim vrstama to su najčešće lisne uši (Aphidae), štetni tripsi (Thrips spp.) i voćne osice (Hoplocampa spp.).

VAŽNO: U cvatnji svih voćnih vrsta je zabranjena primjena insekticida radi zaštite oprašivača!

U breskvama i nektarima krajem cvatnje preporučujemo suzbijati lisne uši (Aphidae) i štetne tripse (Thrips) primjenom registriranih insekticida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Na šljivama u središnjem dijelu Međimurja, na sorti Stanley, kritični ulov šljivinih osica (Hoplocampa) na bijele ljepljive ploče (20 x 30 cm) je zabilježen tijekom posljednja dva dana (4. i 5.4. 2020.)! Razvoj odloženih jaja traje prosječno tjedan dana, pa smatramo da njihovo suzbijanje valja provoditi sredinom ovog ili početkom idućeg tjedna (8.-14.4. 2020.) (završetkom cvatnje dominantnih sorata šljiva)! Njihove pagusjenice napadaju tek zametnute plodove, pa na nezaštićenim stablima ubrzo nakon cvatnje primjećujemo masovno otpadanje tek zametnutih plodova šljiva.

Suzbijanje šljivinih osica preporučujemo provoditi registriranim insekticidima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/) isključivo u večernjim satima, odnosno u doba dana kada pčele medarice ne lete. Pritom cvatući podrast ispod voćaka (npr. maslačak) prije primjene insekticida nakon cvatnje mora biti pokošen!

Voćne osice također napadaju i druge kulture (npr. krušku i jabuku), ali optimalni rokovi njihova suzbijanja se poklapaju sa završetkom cvatnje, odnosno na šljivama i kruškama kalendarski su nešto raniji nego na jabukama.

Vrlo je važno u mješovitim voćnjacima gdje se cvatnja različitih voćnih vrsta “preklapa” ne koristiti vrlo otrovne i opasne insekticide za oprašivače (pčele medarice, bumbare i solitarne pčele). “Pravilnikom o uputama kojih su se obavezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati” (NN 135/08, 73/10) u Člancima 6. i 7. propisane mjere za zaštitu pčela. Članak 6. propisuje da korisnik u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura mora obavijestiti pčelare (i/ili najbližu pčelarsku udrugu i/ili Hrvatski pčelarski savez) najmanje 48 sati prije tretiranja kontaktnim sredstvom opasnim za pčele. Članak 7. propisuje da podrast u višegodišnjim nasadima mora u trenutku tretiranja sredstvima opasnim za pčele mora biti pokošen. U vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura zabranjena je primjena sistemičnih sredstava opasnih za pčele. Primjena kontaktnih sredstva opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura dopuštena je samo u noćnim satima i to počevši dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca.

VAŽNO: Još od 1. siječnja 2019. zabranjena je primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: U manjim okućnicama moguće je nakon cvatnje šljiva radi usmjerenog suzbijanja šljivinih osica (Hoplocampa) koristiti insekticide dopuštene za amatersku primjenu (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili biljne insekticide na osnovi prirodnog piretrina – dopuštene u ekološkoj proizvodnji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Aplikacije uvijek obavljati u večernjim satima kada pčele medarice ne lete!

Fotografije koštičavog voća sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, voćari mogu potražiti putem telefona ili elektroničke pošte!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr