Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Od početka kalendarske 2021. u nekoliko smo navrata bilježili “hladne epizode” (npr. u danima 11.1.-19.1., te ponovno u danima 11.2.-16.2., a tih je dana najniža zabilježena temperatura zraka u središnjem dijelu Međimurja bila je -8,07°C u siječnju, te -11,45°C u veljači o.g.). Za razliku od siječnja, tijekom veljače o.g. tijekom prohladnog razdoblja nije bilo snježnih oborina. Ipak, između hladnih razdoblja tijekom siječnja i veljače o.g. bilježimo veći broj iznadprosječno toplih dana, pa su tako prosječne mjesečne toplinske vrijednosti za prva dva ovogodišnja mjeseca +2,3°C iznad očekivanih vrijednosti! Neobično je toplo bilo 22.-26. veljače o.g., jer su najviše dnevne temperature u rasponu od 18,9° do 22,4°C! Padalina je tijekom prva dva mjeseca 2021. bilo 20 % manje od očekivanja.

Tablica 1. Prosječne mjesečne temperature i oborine tijekom proteklog zimskog razdoblja 2020./2021. godine u središnjem dijelu Međimurja:

*višegodišnji očekivani prosjek u okolici Čakovca!

Tijekom današnjeg popodneva očekujemo jači vjetar SZ smjera, te moguće oborine u kasnim popodnevnim ili večernjim satima. Naknadno će osvježiti, pa će temperature u naknadnim danima biti 6-9°C! Proteklo je razdoblje bilo optimalno za čišćenje nasada jagoda nakon zime. Uspješan uzgoja jagoda ugrožava više od 50 gljivičnih uzročnika bolesti, 3 bakterioze, te više od 25 vrta virusa i fitoplazmi. Učinkovite mjere usmjerene kemijske zaštite možemo provoditi samo protiv nekih kategorija gljivičnih bolesti lista i ploda jagode, dok je većina bolesti korijena gotovo neizlječivo. Budući su još uvijek najrašireniji otvoreni i plastičnim visokim tunelima pokriveni uzgoj jagoda na humke s folijom i mekanim cijevima za namakanje “kap po kap”, proizvođači već prilikom podizanja takvih nasada moraju biti upoznati da je većina danas raširenih i robusnih sorata vrlo osjetljiva na bolesti korijena. Među najvažnijim se gljivicama uzročnicima truleži korijena jagoda navode vrste Phytophthora, Rhizoctonia, Aphanomyces, Fusarium, Alternaria, Coniothyrium, Phytium, Cylindrocarpon i Verticillium. U manjem opsegu te se gljivice nalaze u svim staništima, pa i tamo gdje jagode nikad nisu uzgajane.

Pritom pri tržnom uzgoju jagoda na otvorenim gredicama očekujemo veću vjerojatnost pojave biljnih bolesti iz skupine lisnih pjegavosti (npr. Marssonina syn. Diplocarpon, Ramularia syn. Mycosphaerella), sive plijesni (Botrytis) i antraknoze (Colletotrychum). Uz moguće oborine i visoku vlažnost zraka, očekujemo i štete od jagodine grinje (Tarsonemus pallidus) iz skupine mekokožnih grinja (Tarsonemidae). Iste za svoj razvoj zahtijevaju vrlo vlažne uvjete! Naprotiv, dominantan štetni organizmi u jagodama životinjskog podrijetla, npr. staklenička grinja iz skupine crvenih pauka (Tetranychus urticae) i kornjaši iz skupine voćnih pipa (Anthonomus) za svoj razvoj i štetnu aktivnost zahtijevaju stabilno i suho razdoblje, uz više temperature zraka.

Posljednjih godina sve češće u intenzivnim i pokrivenim nasadima jagoda pronalazimo simptome antraknoze (Colletotrichum acutatum, C. gleosporioides), uzročnika srčane truleži stabljike i lisne drške, nepravilnih tamnih lisnih pjega i uleknute tamne pjegavosti plodova jagoda. Nažalost, mnoge u proteklom razdoblju uzgajane sorte jagoda vrlo su osjetljive na spomenuti poremećaj (marmolada, elsanta, miss, arosa, raurica i dr.). Većina specifičnih fungicida koje koristimo za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) ima samo djelomičnu djelotvornost na antraknozu jagoda, a djelomičnu zaštitu daju registrirani bakarni pripravci.

Ovisno prema iskustvima proizvođača jagoda iz prethodnih godina (i intenzitetu ranije pojave biljnih bolesti), moguće je prema dominantnim bolestima jagoda planirati izbor dopuštenih fungicida i insekticida (akaricida) u našoj zemlji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Pri uzgoju jagoda u visokim plastičnim tunelima preporučujemo iznad biljaka vješati žute i plave ljepljive ploče!

Mjere zaštite jagoda od uzročnika bolesti i štetnika provoditi uz veći utrošak škropiva.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr