Obavijest proizvođačima krumpira (ograničenja kod suzbijanja korova)

U zadnjem tjednu mjeseca ožujka i prvih dana mjeseca travnja o.g. bilježili smo iznadprosječno tople vremenske uvjete: najviše su temperature zraka u danima 25.3.-2.4. 2021. najčešće bile u rasponu 15,7°-26,6°C! Temperatura tla je tih dana na dubini 7 cm bila u rasponu 8,4°-13,9°C a vlažnost zemljišta je padala sa 22,5 % na 16,1 %! Kiše je proteklog mjeseca u središnjem dijelu Međimurja palo samo 27,3 % od očekivanih količina oborina (vidi Tablicu 1.)! Stoga je u danima 26.3.-1.4. 2021. veći dio proizvođača krumpira obavio sadnju!

 

Tablica 1. Količina oborina i broj oborinskih dana na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju tijekom proteklog mjeseca ožujka o.g.:

Lokalitet Ukupno oborina Ukupno oborinskih dana Broj kišnih dana s oborinama >10 mm
Belica 20,6 mm 6 1
Novakovec 12,0 mm 7 0
Sv.Juraj u Trnju 17,6 mm 5 0
Mursko Središće 15,0 mm 5 1
Donja Dubrava 10,8 mm 6 0

*očekivana višegodišnja količina padalina u mjesecu ožujku u okolici Čakovca 54,8 mm!

Manja količina oborina u rasponu 3,4-8,4 mm zabilježena je na svim mjernim mjestima u Međimurju tijekom noći 2./4. travnja o.g.! Prema najavama ponovno je tijekom Uskršnjih blagdana osvježilo: jučerašnjeg jutra na svim je mjernim mjestima u središnjem i istočnom dijelu Međimurja zabilježen jači mraz uz raspon negativnih temperatura od -2,4° do -5,5°C! Protekle noći je Međimurje zahvatila sjeverna hladna fronta, pa jutros pada snijeg. Oborina će pasti relativno malo (svega par cm snijega)! Naredna će tri jutra biti hladna, ali će dnevne vrijednosti temperature biti u porastu (do 15°C)!  Moguće nove oborine u obliku kiše očekujemo narednog vikenda!

Upute za preventivne mjere zaštite od zemljišnih uzročnika bolesti i štetnika proizvođačima krumpira su upućene još 25. veljače i 9. ožujka o.g.! Krajem sadnje i pred početak nicanja usjeva krumpira potrebno je planirati i provoditi usmjereno suzbijanje korova, a pritom je važno poznavati neka ograničenja.

Korovna flora krumpira tipično je “okopavinska! Među najznačajnije “okopavine” koje na oranicama uzgajamo u Međimurju pored kukuruza ubrajamo krumpir i uljnu tikvu. Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u nabrojenim kulturama su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)! Poseban problem zadnjih sezona u usjevima krumpira predstavljaju i samonikla čičoka (Helianthus tuberosum) i samonikli suncokret (Helianthus annuus)! Višegodišnji korovi (npr. pirika, slak, osjak, čičoka i dr.) iako brojem vrsta i brojem jedinki nisu tako zastupljeni kao sjemenske (jednogodišnje) vrste predstavljaju osobito veliki problem u krumpiru! Primjerice pirika može svojim podzemnim organima prorasti gomolje i tako značajno smanjiti njihovu kakvoću! Višegodišnje korove ne možemo suzbijati zemljišnim ili rezidualnim herbicidima primjenom nakon sadnje a prije nicanja usjeva! Za usjeve krumpira nema na tržištu selektivnih herbicida kojima bi mogli učinkovito suzbijati širokolisne višegodišnje korove (npr. slak, osjak), primjenom nakon nicanja usjeva i korova! Stoga treba izbjegavati sadnju krumpira na poljima gdje dominiraju ove višegodišnje korovne vrste (npr. slak, osjak, čičoka) ili u plodoredu na strništima suzbijati ove korove prije uzgoja krumpira učinkovitim herbicidima (npr. glifosat, 2,4-D, dikamba i sl.) !

Kritično razdoblje zakorovljenosti, odnosno kada korovi nanose najveće štete u krumpiru, proteže se od dva tjedna nakon nicanja pa sve dok krumpir ne zatvori redove! Moguće je u tom razdoblju provoditi mehaničke mjere suzbijanja korova (npr. okopavanje, nagrtanje). Suzbijanje okopavanjem se uglavnom provodi na manjim površinama (najčešće na vrtovima za vlastite potrebe gospodarstva) i/ili pri uzgoju ranog krumpira. Na većim se površinama posebnim strojevima usjev krumpira u kritičnom razdoblju može nagrtati (1-2x) i time suzbijati korove dok usjev rastom cime ne pokrije redove!

Pri tržnoj proizvodnji krumpira na većim poljima najčešće se mehaničke mjere (ogrtanje) dopunjuju kemijskim mjerama suzbijanja korova. Već prije krumpira iz plitkog površinskog zemljišta niču brojni sjemenski korovi (npr. lobode, dvornici, gorčica, šćir i dr.). Ranije se smatralo da korovi koji zahtijevaju više topline niču nakon nicanja krumpira (npr. ambrozija, europski mračnjak ili abutilon, koštan, muhari i svračica), no zbog očitih klimatskih promjena zadnjih sezona vidimo da većina ovih korova počinje nicanjem prije krumpira. Stoga se na većini polja s početkom nicanja usjeva krumpira (i većine jednogodišnjih korova) obavlja nagrtanje, a ubrzo nakon toga se primijene neki od dopuštenih zemljišnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/), koji sprječavaju naknadni porast neželjenih biljaka sve dok cima ne zatvori redove! Pritom biramo kombinaciju djelatnih tvari koje suzbijaju tri dominantne korovne vrste u krumpiru: kostrvu (koštan) (Echinochloa), ambroziju (“partizanke“) (Ambrosia) i lobodu (Chenopodium) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Nicanje usjeva krumpira posađenih u zadnjem tjednu mjeseca ožujka o.g. (a koji nisu pokriveni paučinastom folijom) očekujemo sredinom i početkom druge polovice mjeseca travnja o.g.!

Za dobru djelotvornost svih zemljišnih herbicida navedenih u neophodna je optimalna vlažnost zemljišta (nekoliko dana prije ili nakon njihove primjene mora pasti 10-20 mm kiše)! Suho zemljište i vjetar koji odnosi površinske slojeve čestica tla s humaka vrlo nepovoljno utječu na uspjeh suzbijanja korova u krumpiru!

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Pripremi za ispis