Nefertiti zastava na Kornatima

HUB 10 Hrvatska „Atraktivna poljoprivreda – atraktivno pčelarstvo“ organizirao je sedmi NEFERTITI demo-događaj u Hrvatskoj u 2021.g. pod nazivom „Seleće pčelarstvo – nove ideje u praksi“. Spomenuti demo-događaj održan je 17.travnja 2021.g. na pčelinjacima i proizvodnim pogonima OPG Butić na Kornatima.

Treba podsjetiti da je demonstracijski događaj organiziran u okviru projekta NEFERTITI (Networking European Farms to Enhance Cross Fertilisation and Innovation Uptake through Demonstration)koji je financiran sredstvima iz programa za istraživanje i inovacije Europske unije Horizon 2020 u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 772705. Unutar projekta postoji 10 tematskih mreža i regionalnih podmreža (HUB-ova). Smisao projekta je stvaranje dodatne vrijednosti kroz razmjenu znanja i iskustava, poticanje prijenosa inovacija, razvoj peer to peer učenja te rad na boljoj povezanosti mreža između poljoprivrednih gospodarstva diljem Europe.

Glavni cilj događaja bio je upoznati sudionike s novim idejama u selenju pčelinjih zajednica na udaljene paše na otok. Posebice se to odnosilo na uporabu platformi i dizalica te pripremu pčelinjih zajednica za selenje. Naime, većina mladih pčelara misli da je dovoljno staviti samo slavinu u košnicu i med će poteći sam od sebe. No, pčelarstvo je „tvornica pod vedrim nebom“ ili „kruh sa sedam kora“ te se treba dobro pomučiti kako bi se ostvario željeni učinak u smislu proizvodnje meda odnosno zarađenog novca. Također, posebna pažnja posvećena je potrebnoj ventilaciji košnica za selenje te uporabi digitalne vage koja će javljati putem sms-a podatke o dnevnom unosu nektara u košnicu.

Selenje košnica uvijek predstavlja organizacijski izazov i rizik za pčelare. Međutim, selidba košnica brodom na udaljene otoke, kako bi se uhvatila paša kadulje, predstavlja znatno veću avanturu. Naime, selenje kamionom ili kombijem po cestama je zahtjevan posao, ali već dovoljno puta opisan u literaturi i praksi. No, utovar košnica na brod, osiguravanje transporta u smislu uporabe remenja za stezanje i učvršćivanje košnica, transport po često čudnom vremenu i nemirnom moru, pristajanje u uvalama koje nemaju izgrađen pristupni mol i konačno istovar košnica definitivno nije za osobe tankih živaca.

Prije samog transporta treba znati pravilno pripremiti pčelinje zajednice za iskorištavanje pčelinjih paša. Nije razborito seliti slabe zajednice na udaljene otoke. Jednostavno, preveliki je trošak najma broda i fizičkog rada da se mučimo sa slabim zajednicama. Međutim problemi mogu nastati i kod jakih zajednica ako na vrijeme ne suzbijemo rojenje. Također, bitno je znati osigurati transport košnica. To se ne odnosi samo na transport brodom već i ostalim prijevoznim sredstvima. Sigurno ne želimo „hvatati“ košnice po autoputu ili lokalnim cestama ili gledati kako plivaju u moru. Za vezivanje košnica mogu se koristiti različiti remeni odnosno stege koje se mogu staviti na košnicu.

Osim sigurnosti transporta pčelar mora brinuti i za odgovarajuću ventilaciju svojih pčelinjih zajednica. Nebrojeno puta smo bili svjedoci kada pčelari nisu osigurali dovoljnu ventilaciju pčelama te su se one ubrzo ugušile. Ventilacija se najbolje osigurava pomoću žičanih podnica bez umetka odnosno ventilacijskih mrežica na vrhu košnice. Razumljivo pčelar prije selidbe mora pratiti vremensku prognozu pa će izbor i dužina trajanja ventilacije ovisiti o dužini transporta te vanjskoj temperaturi zraka.

Pčelari uglavnom sele svoje košnice tijekom večernjih odnosno rano jutarnjih sati. Naime, tijekom dana pčele lete izvan košnica pa treba čekati večernje sate kako bi se sve pčele vratile u košnicu s paše. To je razlog zašto se selidba pčela odvija tijekom noći ili rano ujutro kada još ne lete izvan košnica. Razumljivo da pčele selimo sa zatvorenim letima.

Poseban izazov predstavlja pristajanje velikog broda u plitkoj uvali. Ponekad treba imati sreću da ne puše bura niti jugo, ali je važno imati dobrog i iskusnog kapetana.

Nakon toga slijedi istovar platformi s košnicama. Problem može nastati ako je izlazna rampa broda viša od obalnog pristaništa. To se dogodilo ovaj puta. No, pčelari su se snašli pa su uporabili daske i brodsku dizalicu te nekako uspjeli istovariti platformu na obalu. Kako bi se smanjilo korištenje radne snage kod istovara s brodom, u pomoć je pozvano terensko vozilo „ dumper“ .

Zatim se svaka platforma prevozi do konačnog odredišta na otoku. U pravilu se bira lokacija u zavjetrini koja obiluje kaduljom. Posebna pažnja se posvećuje pristupnim putevima kao i spoznaja da pčelari žele izbjeći blizinu kuća, ljudi i stoke.

Nakon što platforma stigne do svog odredišta potrebno je vitlom spustiti nogare kako bi platforma dobila stabilnost na neravnom terenu te staviti pomoćne kotače pomoću kojih se razvlače prednji i stražnji odjeljci na platformi u desnu odnosno lijevu stranu i time omogućuje pčelama nesmetan let u svoje košnice.

 

Kada je završeno spuštanje kotača i razvlačenje odjeljaka na platformi pristupa se otvaranju leta na košnicama te aktiviranju higijenskog pojila. Ovog puta ostavljeno je oko 100 litara vode koje će biti dostatno pčelama za 10-ak dana.

Uvijek se postavlja pitanje zašto pčelari poduzimaju tako napornu i neizvjesnu selidbu na otoke ili neka druga kopnena odredišta. Mnogi znaju da „med rodi na kotačima“ i da su pčelari ponekad prisiljeni seliti svoje košnice na udaljene destinacije kako bi svojim pčelama osigurali dovoljno kvalitetnog nektara i peluda. Također, ne smijemo zaboraviti da Kornati obiluju kaduljom koja daje med odličnih organo-leptičkih  karakteristika. Međutim, treba naglasiti da je bitno kvantitativno utvrditi pašni potencijal kadulje na Kornatima kako bi znali što nas očekuje na određenoj lokaciji. Stoga, ako vrijeme posluži, pčelari mogu postići visoke prinose kvalitetnog meda kojeg onda mogu prodati po izvrsnoj cijeni.

Razumljivo da Kornati sadrže mnogo zanimljivog bilja. Tu ćemo primjerice pronaći smokvu u kamenu ili stoljetne masline kao svjedoke prošlih vremena.

 

 

Tijekom demo-događaja dio demo-farmera i inovacijskih aktera iznosio je svoja razmišljanja i iskustva svezi transporta košnica, kvantitativnog  određivanja pašnih potencijala te senzoričkim svojstvima kaduljinog meda. Ovom prilikom zahvaljujemo vlasniku OPG „Butić“ gosp. Ivici Butić na pomoći u pripremi, organizaciji i provedbi spomenutog demo-događaja.

Zlatko Tomljanović, dr. med. vet.

voditelj HUB 10

Juraj Ostoić, dipl. ing. agr.

član HUB 10