Obavijest poljoprivrednim proizvođačima oraha

U ovoj godini je na dosta lokacija zbog mraza izostao ili je znatno smanjen urod oraha.

Zadnjih dana bilježi se ulov orahove muhe (Rhagoletis completa), najznačajnijeg štetnika oraha u zadnjih nekoliko godina. Razmaci između tretiranja treba prilagoditi samim ulovima, a oni mogu biti od 7-14 dana i to do konca kolovoza. Na lokacijama gdje nema ploda nije potrebno vršiti tretiranja.

U RH za tu namjenu registriran je Imidan 50 WG.

Osim orahove muhe u plodovima oraha mogu se naći gusjenice savijača, a one izazivaju crvljivost ploda. Na orahu štete čine  orahov savijač (Cydia amplana) i jabučni savijač (Cydia pomonella ). Sredinom ljeta odlažu jaja na plodove, a štete čine gusjenice ubušujući se u plod, čineći ga „crvljivim“.

Svake godine pa tako i ove na listovima nalazimo veliku i malu orahovu lisnu uš (Callaphis juglanis, Chromaphis juglandicola), no dosadašnjim praćenjem nije utvrđena izrazito jaka populacija ovih štetnika.

Osim ovih štetnika susrećemo i orahove grinje  (Eryophies tristiatus), no njihova pojava nije većeg značenje.

U tablici 1 navedeni su insekticidi koji imaju dozvolu za suzbijanje štetnika na orahu.

Tablica 1.

Akrivna tvar Naziv pripravka Štetnik
Fosmet Imidan 50 WG  Orahova muha i jabučni savijač
Klorantraniliprol Coragen 20 SC Jabučni savijač
 

Deltametrin

Decis 100 EC

Scatto

Rotor super

Demetrina 25 EC

 

Jabučni i kestenov savijač, lisne uši

Piretrin Asset L. uši, medeći cvrčak, stjenice
Granulovirus Carpovirusine EVO 2 Jabučni savijač
Spinosad Laser Jabučni savijač

 

Istraživanja provedena u Međimurskoj županiji pokazuje da primjenom kombinacije  Buminala (biljni proteinski mamac)  i  pripravaka Laser ili Imidan tretiranjem samo dijela krošnje, daju dobre rezultate. Istraživanja su provedena samo na stablima više krošnje na okućnicama. Moguće je i  postavljenje trapova ili lovki (Buminal uz dodatak insekticida registriranih za orah), 50 do 100 kom/ha čime se smanjuje populacija orahove muhe. U  nekim susjednim zemljama koristi se  gotov mamac, Decis trap  i to postavljanjem 50-100 trapova po ha, no  u RH nije registrirano za tu namjenu. Kod postavljanja trapova zbog izuzetno visokih temperatura treba pratiti i dolijevati po potrebi pripravke u trapove.

Zbog visokih temperatura i manje količine oborina nisu primijećeni značajniji simptomi bolesti na orahu.

Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača i dozvolama prema Fitosanitarnom  informacijskom sustavu. Ambalažu SZB zbrinuti na propisani način te voditi evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja i to prema : Pravilniku  o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida(NN 142/12, 115/18)  i Zakonu o održivoj uporabi pesticida(NN 14/14).

                                                                               Jadranka Berić  dipl .ing. zaštite bilja
E-mail: Jadranka.Beric@mps.hr