Obavijest poljoprivrednim proizvođačima oraha
U ovoj godini je na dosta lokacija zbog mraza izostao ili je znatno smanjen urod oraha.
Zadnjih dana bilježi se ulov orahove muhe (Rhagoletis completa), najznačajnijeg štetnika oraha u zadnjih nekoliko godina. Razmaci između tretiranja treba prilagoditi samim ulovima, a oni mogu biti od 7-14 dana i to do konca kolovoza. Na lokacijama gdje nema ploda nije potrebno vršiti tretiranja.
U RH za tu namjenu registriran je Imidan 50 WG.
Osim orahove muhe u plodovima oraha mogu se naći gusjenice savijača, a one izazivaju crvljivost ploda. Na orahu štete čine orahov savijač (Cydia amplana) i jabučni savijač (Cydia pomonella ). Sredinom ljeta odlažu jaja na plodove, a štete čine gusjenice ubušujući se u plod, čineći ga „crvljivim“.
Svake godine pa tako i ove na listovima nalazimo veliku i malu orahovu lisnu uš (Callaphis juglanis, Chromaphis juglandicola), no dosadašnjim praćenjem nije utvrđena izrazito jaka populacija ovih štetnika.
Osim ovih štetnika susrećemo i orahove grinje (Eryophies tristiatus), no njihova pojava nije većeg značenje.
U tablici 1 navedeni su insekticidi koji imaju dozvolu za suzbijanje štetnika na orahu.
Tablica 1.
Akrivna tvar | Naziv pripravka | Štetnik |
Fosmet | Imidan 50 WG | Orahova muha i jabučni savijač |
Klorantraniliprol | Coragen 20 SC | Jabučni savijač |
Deltametrin |
Decis 100 EC
Scatto Rotor super Demetrina 25 EC |
Jabučni i kestenov savijač, lisne uši |
Piretrin | Asset | L. uši, medeći cvrčak, stjenice |
Granulovirus | Carpovirusine EVO 2 | Jabučni savijač |
Spinosad | Laser | Jabučni savijač |
Istraživanja provedena u Međimurskoj županiji pokazuje da primjenom kombinacije Buminala (biljni proteinski mamac) i pripravaka Laser ili Imidan tretiranjem samo dijela krošnje, daju dobre rezultate. Istraživanja su provedena samo na stablima više krošnje na okućnicama. Moguće je i postavljenje trapova ili lovki (Buminal uz dodatak insekticida registriranih za orah), 50 do 100 kom/ha čime se smanjuje populacija orahove muhe. U nekim susjednim zemljama koristi se gotov mamac, Decis trap i to postavljanjem 50-100 trapova po ha, no u RH nije registrirano za tu namjenu. Kod postavljanja trapova zbog izuzetno visokih temperatura treba pratiti i dolijevati po potrebi pripravke u trapove.
Zbog visokih temperatura i manje količine oborina nisu primijećeni značajniji simptomi bolesti na orahu.
Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača i dozvolama prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu. Ambalažu SZB zbrinuti na propisani način te voditi evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja i to prema : Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida(NN 142/12, 115/18) i Zakonu o održivoj uporabi pesticida(NN 14/14).
Jadranka Berić dipl .ing. zaštite bilja
E-mail: Jadranka.Beric@mps.hr