Obavijest proizvođačima mrkve, celera i peršina
Nakon dužeg suhog razdoblja bez oborina od 15.2 2022. na svim je mjernim lokalitetima Međimurske županije jutros započela padati kiša! Prema najavama u naredna 2-3 dana (31.3.-2.4.) možemo očekivati barem 20-ak mm oborina! Premda su prve dvije dekade proteklog mjeseca veljače bile iznadprosječno tople, tijekom najvećeg broja dana u razdoblju 25.2.-12.3. 2022. zbog hladnih zračnih strujanja dnevne su vrijednosti temperature zraka bile niže od 10°C! Niske i negativne noćne temperature ponovno smo zabilježili u danima 18.3.-24.3., s jutarnjim vrijednostima uz riječne doline u rasponu od -1,8° do -6,9°C! Ipak, najviše su dnevne temperature zraka u posljednjih 8 dana gotovo svakodnevno bile u rasponu od 20,8° do 23,8°C! Temperatura tla na dubini 7 cm je u porastu u danima nakon 21. ožujka o.g. s vrijednosti 5,4° na 10,9°C! Vlažnost tla se pritom zbog značajnog mjesečnog nedostatka oborina spustila na vrijednosti <20 % (19,3 % uz rijeku Muru)! U takvim uvjetima tek tijekom zadnje dekade ovog mjeseca tržni su proizvođači na dijelu površina posijali rano korjenasto povrće.
Među korjenasto povrće ubrajamo mrkvu, peršin, pastrnjak, celer, kopar i komorač. Spadaju u botaničku porodicu štitarke (Umbeliferae). Ove su biljke dvogodišnjeg razvoja, a lisnu rozetu i zadebljali korijen u prvoj godini uzgajamo kao povrće. Gotovo sve nabrojane povrtne vrste proizvodimo na manjim površinama za potrebe domaćinstva (vrtovima uz okućnice ili vikendice), te se korovi pritom suzbijaju mehanički (najčešće čupanjem i kopanjem). No, korjenasto se povrće uzgaja na većim površinama za industrijsku preradu ili za prodaju u svježem stanju, a neželjene su biljke ili korovi tada ograničavajući čimbenik koji može u potpunosti uništiti planirane prinose. Celer i pastrnjak pritom uzgajamo iz presadnica pa se korovi tada također mogu učinkovito suzbijati mehanički (kultivacijom, kopanjem i čupanjem). Ipak, prilikom sjetve mrkve i peršina usjevi sporo niču pa ih u početku razvoja nadvladaju jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi (npr. Ambrosia, Chenopodium, Amaranthus, Polygonum, Echinochloa i dr.)! Korjenasto povrće pri uzgoju iz sitnog sjemena (mrkva, peršin) je vrlo nekonkurentno prema neželjenim biljkama (korovima), broj dopuštenih i selektivnih herbicida u tim je kulturama vrlo ograničen (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), pa sjetvu sitno-sjemenih povrtnica (mrkva, peršin) treba izbjegavati na površinama gdje dominiraju višegodišnji korovi (npr. Convolvulus, Cirsium, Agropyron, Sorghum i dr.)! Takve je korove potrebno suzbiti u godinama koje prethode uzgoju mrkve i peršina! Osim što umanjuju prirod, korovi deformiraju korijen, a kada se naknadno razviju u vegetaciji otežavaju vađenje korijena!
Najvažniji način suzbijanja korova pri uzgoju korjenastog povrća na većim površinama je primjena herbicida.
Oborine koje su jutros započele na svim županijskim mjernim mjestima neophodne su za klijanje i nicanje usjeva mrkve i peršina. Moguće je nakon najavljenih oborina na posijanim parcelama obaviti primjenu rezidualnih herbicida, koji se koriste nakon sjetve a prije nicanja usjeva (pre-em) (npr. mrkva)! (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Od početka 2019. sezone proizvođači korjenastog povrća (mrkva, peršin, celer) mogu u programu suzbijanja neželjenih širokolisnih korova koristiti djelatnu tvar aklonifen (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (ranije je sredstvima na osnovi linurona je ukinuta/istekla registracija krajem 2017., a krajnji rok primjene zaliha bio je 3. lipnja 2018. godine)!
Kod primjene herbicida voditi računa o njihovoj selektivnosti (preporučenom vremenu i količini primjene), pridržavati se propisane karence (korjenasto povrće iz zemljišta najlakše usvaja nedopuštene količine bilo kakvog “kemijskog onečišćenja”), te na laganijim (pjeskovitim) zemljištima prednost dati višekratnoj primjeni smanjenih količina dopuštenih herbicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Primjenu herbicida ograničiti na dane i sate bez jačeg vjetra radi sprječavanja zanošenja na susjedne parcele. Prosječan utrošak škropiva pritom je 200-300 litara./ha.
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.