Obavijest proizvođačima soje
Važniji razlog povećanja interesa poljoprivrednika za sjetvom soje bile su informacije u Programu izravnih plaćanja za razdoblje 2015.-2020. godine radi provođenja poljoprivrednih praksi korisnih za okoliš i smanjenje klimatskih promjena – “zelena plaćanja”. Soja je uvrštena u popis osnovnih kultura koje fiksiraju dušik (kao glavni usjev), te se priznaje kao ekološki značajna površina (EZP). VAŽNO: Od 2018. godine u svim usjevima koji se prijavljuju putem jedinstvenih zahtjeva za izravna plaćanja (Agronet) za uzgoj na ekološki značajnim površinama nije dopuštena primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja!
Glavni problemi u zdravstvenoj zaštiti soje je redovito suzbijanje neželjenih biljaka (korova), a ponekad se tijekom vrlo vrućeg i suhog ljeta pojavljuje koprivina grinja (Tetranychus urticae). Za dugotrajnog kišnog razdoblja moguća je pojava plamenjače (Peronospora manshurica), ali bez potrebe usmjerenog suzbijanja (osim u usjevima soje za sjemensku proizvodnju).
Završetak zime 2021./22. u Međimurju je obilježilo prohladno-suho razdoblje, naročito tijekom prve dvije dekade proteklog mjeseca ožujka! Ipak, prema najavama dugo očekivane oborine su započele zadnjeg dana proteklog mjeseca (31.3.), te je u naredna 3 dana (do 2.4.) na većini mjernih mjesta u Županiji zabilježeno od 41,0 do 65,6 mm! Naknadno je zatoplilo, pa su posljednja dva dana najviše dnevne temperature bile u rasponu 20,7°-21,0°C! Temperatura zemljišta na 7 cm dubine u središnjem dijelu Županije uz riječnu dolinu porasla je zadnja 3 dana >10°C (od 10,4° do 12,0°C), a zasićenost vlagom u istom je razdoblju 34,9-32,5 %!
Korovna flora soje tipično je “okopavinska“! Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim “okopavinama” (kukuruz, krumpir, šećerna repa, soja, suncokret) su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)!
U narednim danima očekujemo novo vjetrovito i vlažno razdoblje, te će ponovno osvježiti. Nakon izraženog južnog vjetra tijekom današnjeg dana, već sutra popodne očekujemo sjeverni vjetar sa oborinama (<10 mm), a najviše dnevne temperature narednog vikenda past će na vrijednosti 9°-11°C. Jutra će ponovno biti svježa s mogućom pojavom mraza! Porast dnevnih temperatura na vrijednosti 20°C očekujemo već sredinom narednog tjedna (13.4.)!
Uz dobru pred-sjetvenu pripremu zemljišta i optimalnu vlažnost tla, proizvođačima soje možemo uputiti preporuku za “preventivno” suzbijanje korova primjenom registriranih zemljišnih (rezidualnih) herbicida primjenom nakon sjetve a prije nicanja usjeva (pre-em) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Dobar učinak ove mjere očekujemo na površinama gdje dominiraju jednogodišnji (sjemenski) širokolisni i uskolisni (travni) korovi. Ali, ovakav je pristup slabije djelotvornosti na parcelama zakorovljenim višegodišnjim korovima (npr. slak, osjak, pirika, divlji sirak i dr.)!
Nakon nicanja soje i korova najčešće se za naknadno (post-em) suzbijanje širokolisnih korova primjenjuje manji broj registriranih i selektivnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ovisno o dinamici razvoja korova post-em herbicidi u soji se često koriste u razdvojenim aplikacijama smanjenih količina!
Protiv jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih (travnih) korova u soji je nakon nicanja (post-em) dopuštena primjena većeg broja selektivnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Tržni proizvođači soje prema povijesti parcele zasijane sojom, te dominantnim korovnim vrstama biraju vrijeme i način njihova suzbijanja (pre-em i/ili post-em). Na parcelama prijavljenim kao ekološki značajne površine (EZP) u jedinstvenim “Agronet” zahtjevima primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja nije dopuštena, već se korovi mogu suzbijati samo mehanički!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.