Održana demonstracijska aktivnost: “Inovativne metode provedbe uravnotežene organske gnojidbe, izbor sortimenta i mjere integrirane zaštite krumpira od neželjenih organizama”
Dana 22. srpnja 2022. uz naselje Belica (Međimurska županija), na ARKOD parceli ID 2208158 (“Laičov Šutk”), održana je demonstracijska aktivnost “Inovativne metode provedbe uravnotežene organske gnojidbe, izbor sortimenta i mjere integrirane zaštite krumpira od neželjenih organizama“. Okupilo se nekoliko desetaka zainteresiranih poljoprivrednika, a mjerni uređaj “iMetos” tog je dana na lokalitetu Belica izmjerio najvišu dnevnu temperaturu u hladovini 37,14°C! Krumpir (Solanum tuberosum) je tradicionalno jedna od najznačajnijih kultura na međimurskim oranicama, te na području najmanje hrvatske županije godišnje tržno proizvodi 50.000-100.000 tona gomolja ove biljne vrste. Najveći broj tržnih proizvođača krumpira u Međimurju se nalazi na području općine Belica. Županijski projekt kontrole plodnosti tla pokazuje da su poljoprivredna zemljišta uz navedeno naselje lesivirana tla na praporu, čija srednja vrijednost pH u KCl iznosi samo 4.15, a pritom prosječni sadržaj humusa iznosi 1.60 %. Ovako nepovoljna svojstva poljoprivrednog zemljišta proizlaze iz neuravnoteženosti ratarske i stočarske proizvodnje (prekinut prirodni tijek razmjene tvari i energije), preuskog plodoreda i loše strukture sjetve, te usitnjenosti (heterogenosti) poljoprivrednih površina. Edukacijom se nastoji umanjiti provedba neuravnotežene gnojidbe bez poznavanja svojstva tla i specifičnih potreba poljoprivrednih usjeva. Kao obavezne mjere preporučujemo zaoravanje žetvenih ostataka, uvođenje među-usjeva, odnosno pokrovnih usjeva i sideracija (“zelena gnojidba”), te primjena organskih (stajskih) gnojiva. Od početka 2015. godine, u okviru programa osnovnih plaćanja, poljoprivrednici su dužni na svim prihvatljivim hektarima (poljoprivrednim parcelama) pridržavati se poljoprivrednih praksi korisnih za klimu – što omogućava dobivanje dodatnog novčanog poticaja (“zeleno plaćanje”) a koje ovisi o vrijednosti osnovnog prava za plaćanje. Prakse korisne za klimu i okoliš, u okviru zajedničke europske poljoprivredne politike, obuhvaćaju: a) raznolikost usjeva (plodored), b) održavanje trajnih travnjaka i c) održavanje ekološki značajnih površina (npr. obilježja krajobraza i(ili) uzgoj mahunarki bez primjene kemijskih sredstva za zaštitu bilja i(ili) sjetvu postrnih pokrovnih usjeva ili usjeva za “zelenu gnojidbu”)! Zadnjih sezona dobivena su pozitivna iskustva uzgoja smjesa čak 12 različitih botaničkih biljnih vrsta radi održavanja “trajno ozelenjenih parcela” (uz privlačne cvjetove heljde, nekih križanaca kupusnjača, mahunarki, trava i drugih članova smjesa)! Dubinsko rahljenje (podrivanje) mora postati obavezna agrotehnička mjera radi smanjenja negativnog utjecaja suvremene mehanizacije na zbijenost zemljišta.
Ekstremni meteorološki uvjeti od sve većeg su značaja na održivost i isplativost biljne proizvodnje na poljoprivrednim oranicama (niske proljetne i visoke ljetne temperature, manjak i nepravilan raspored oborina tijekom godine). U Tablici 1. su prikazane mjesečne vrijednosti temperatura i oborina, uz odstupanje (±) od očekivanih višegodišnjih prosjeka u središnjem dijelu Međimurja. Krumpir kao planinska biljka tijekom rasta i razvoja mjesečno zahtijeva dobro raspoređenih 100-120 mm oborina, a optimalne temperature zraka ne bi smjele biti značajno niže od 9°C, niti više od 29°C!
Tablica 1. Izmjerene mjesečne vrijednosti temperature zraka i oborina, uz odstupanja od očekivanih prosjeka, na lokalitetu Belica tijekom prvih sedam mjeseci 2022. godine (mjerni uređaj “iMetos“):
Mjeseci | Temperature zraka (°C) | *Odstupanje (±°C) | Oborine (mm) | *Odstupanje (±mm) |
siječanj | 1,34 | +1,20 | 20,2 | -10,4 |
veljača | 5,05 | +3,65 | 27,8 | -15,5 |
ožujak | 5,48 | -0,12 | 26,0 | -28,8 |
travanj | 10,10 | -0,20 | 86,2 | +32,7 |
svibanj | 17,83 | +2,53 | 71,6 | -2,1 |
lipanj | 21,86 | +3,46 | 110,4 | +8,4 |
srpanj | 22,52 | +1,72 | 43,6 | -23,6 |
*odstupanje izmjerenih mjesečnih temperatura zraka i oborina od višegodišnjih očekivanih prosjeka!
Budući smo tijekom mjeseca svibnja, lipnja i srpnja bilježili značajno veće temperaturne vrijednosti od očekivanih prosjeka, a oborine niti količinom niti rasporedom nisu odgovarale očekivanim prosjecima, procjene prinosa gomolja različitih sorti krumpira bile su značajno različite na nenavodnjavanim i navodnjavanim parcelama (vidi Tablicu 2.). Uz sadnju istih sorti krumpira, sa navodnjavanjem je prosječan prinos tržnih gomolja (>40-45 mm) svih sorti u pokusu iznosio 52,05 t/ha. Bez navodnjavanja sa istim sortama krumpira ostvaren je prosječan prinos tržnih gomolja 17,49 t/ha (vidi Tablicu 2.)! Odabir sorti na pokusnom polju: dominirale su srednje rane sorte, žute boje kožice, sa 18,2 – 19,8 % suhe tvari! Zadnjih sezona najveći utjecaj na odabir sorti krumpira ima spoznaja o klimatskim promjenama i zabrani klorprofama (u pripravcima “Tuberite”, “NeoStop”). Zbog sve čestih sezona sa vrlo vrućim i suhim ljetnim razdobljima biraju se srednje rane sorte (uz nešto veći sadržaj suhe tvari i određenu “dormantnost” gomolja)! Budući se manje od 2 % oranica navodnjava, u 2022. godini možemo očekivati značajno manju proizvodnju gomolja krumpira nego prosječnih sezona.
Tablica 2. Procjena prinosa gomolja krumpira bez navodnjavanja i sa navodnjavanjem (provedeno “kišenje“ usjeva 4x, uz ukupno dodanih 120 mm vode):
Sorte krumpira prema dospijeću | Bez navodnjavanja | Sa navodnjavanjem | ||
Prinos gomolja t/ha >40-45 mm | Prinos gomolja t/ha <40-45 mm | Prinos gomolja t/ha >40-45 mm | Prinos gomolja t/ha <40-45 mm | |
*rane | 19,47 | 1,52 | 48,61 | 3,29 |
*srednje rane | 17,55 | 3,01 | 55,06 | 3,39 |
*srednje kasne | 15,45 | 3,60 | 52,49 | 3,98 |
prosječno | 17,49 | 2,71 | 52,05 | 3,55 |
*rane sorte=4 sorta krumpira (3 žute i 1 crvene kožice gomolja); srednje rane sorte=6 sorti krumpira (5 žute i 1 crvene kožice gomolja); srednje kasne sorte=2 sorte (1 žute i 1 crvene kožice gomolja)!
Dominantni zdravstveni problem pri uzgoju krumpira u 2022. sezoni je nedostatak oborina i visoke temperature zraka koje su utjecale na prijevremenu palež i propadanje cime. U poljskim mikro-pokusima (bez navodnjavanja) pri suzbijanju bolesti cime krumpira u 2022. sezoni (lokaliteti uz rijeku Muru i središnjem dijelu Županije, šest pokusnih sorti krumpira: Severina, Arizona, Esmee, Camelia, Rosi i Rashida) prvi simptomi koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) se pronađeni 1.6. 2022.! Simptomi krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) na pokusnim poljima nisu uočeni, ali su u okolici naselja Belica pronađeni 12. lipnja 2022.! Mikro-pokus je tijekom razdoblja 27.5.-6.7. 2022. tretiran 5 puta fungicidima, uz prosječan razmak 10 dana tijekom kojih je padalo prosječno 28,7 mm kiše! Istovremeno je pripravcima za ekološku proizvodnju cima krumpira u istom pokusu bila tretirana osam puta (botanički pripravak na osnovi vrbe i koprive, te mikrobiološkim pripravkom na osnovi Bacillus amyloliquefaciens)! Zdravstveno stanje cime krumpira na tretiranom dijelu sredinom zadnje dekade mjeseca srpnja 2022. je bilo dobro (na netretiranom je dijelu krumpirišta u istom razdoblju prosječno uništeno >65 % cime zbog visokih temperatura i naknadnog razvoja koncentrične pjegavosti – Alternaria solani)!
Na zdravstveno stanje cime krumpira značajno utječe povlačenje s tržište nekih sredstva za zaštitu bilja koji su prije 10-ak sezona bili standard prilikom suzbijanja važnijih uzročnika bolesti cime i gomolja, te važnijih štetnika gomolja i cime krumpira (vidi Tablice 3. i 4.)!
Tablica 3. Zadnje godine primjene tri fungicidne površinske djelatne tvari kojima su proizvođači krumpira najčešće suzbijali važnije gljivične bolesti cime (Phytophthora, Alternaria):
Djelatna tvar | Pripravak | Zadnja primjena | Djelotvornost |
klortalonil | Daconil 720 SC | 2007. | Phytophthora, Alternaria |
propineb | *Antracol 70 WG | 2019. | Phytophthora, Alternaria |
mankozeb | *Dithane M-45 WP | 2021. | Phytophthora, Alternaria |
*osim zaštićenih imena na tržištu su bili registrirani i brojni kombinirani pripravci (npr. Melody Duo, Antracol Combi, Acrobat MZ, Profilux, Ridomil Gold MZ i drugi)!
Tablica 4. Sredstva za tretiranje sjemenskih gomolja krumpira koja sadrže imidakloprid, a korištena su prije ili tijekom sadnje radi suzbijanja zemljišnih i nekih štetnika cime krumpira (dozvola prestala važiti 2015., kada je početkom godine bio krajnji rok za prodaju i primjenu zaliha):
Djelatne tvari | Pripravci | Učinkovitost |
*imidakloprid | Gaucho FS, Macho WS | zemljišni štetnici (žičnjaci, sovice pozemljuše), krumpirova zlatica, lisne uši |
*imidakloprid & pencikuron | Prestige FS 290 | bijela noga krumpira, zemljišni štetnici (žičnjaci), krumpirova zlatica, lisne uši |
*djelatna tvar dolazi na hrvatsko tržište sredinom 1990-ih godina, te je narednih 20-ak sezona širom primjenom gotovo „iskorijenila“ krumpirovu zlaticu (Leptinotarsa) i omogućila dobivanje relativno bez-virusnog dvogodišnjeg ili “farmerskog” sjemena!
Stoga višegodišnjim istraživanjem učinkovitosti i kompatibilnosti (tzv. “tank-mix”) u poljskim mikro-pokusima na dominantnim sortama krumpira djelatnici Uprave istražuju mogućnost istovremene primjene različitih kemijskih pripravaka sa folijarnim (bio)gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja dopuštenim u ekološkoj poljoprivredi. Cilj je umanjiti negativne klimatske promjene na zdravstveno stanje cime krumpira i prinos (kvalitetu) gomolja, te zadovoljiti dodatne zahtjeve na ostatke (rezidue) pesticida zbog dodatnih trgovačkih zahtjeva (npr. sadržanih u normi “GlobalGAP“) (birati sredstva i metode koja u vađenju gomolja krumpira ne daju mjerljive ostatke pesticida na granici detekcije <0,01 ili 0,001 mg/kg)!
Slike 1, 2 i 3: Tijekom zadnje dekade mjeseca srpnja moguće je procijeniti urod, kvalitetu i zdravstveno stanje gomolja različitih sorti krumpira. Na demonstracijskoj aktivnosti je prikazano 12 sorti konzumnog (stolnog) krumpira različitog dospijeća, te dvije sorte krumpira za preradu. Značajan je utjecaj navodnjavanja u 2022. sezoni na rast i razvoj usjeva krumpira. Osim osvrta na meteorološke uvjete u 2022. sezone, provedene mjere usmjerene zaštite od korove, bolesti i štetnika, proizvođači su educirani o mjerama ulaganja u obnovu i podizanje plodnosti poljoprivrednog zemljišta. Snimio M.Šubić i Suzana Pajić.
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
Suzana Pajić, dipl.inž.agr.