Obavijest uzgajivačima krizantema o suzbijanju bijele hrđe i ostalih štetnika
Sredinom proteklog mjeseca kolovoza (12.8.) upućena je preporuka o mjerama zaštite krizantema protiv uzročnika bolesti i neželjenih organizama životinjskog podrijetla u vrijeme njihova zamračivanja.
Tijekom proteklog mjeseca kolovoza na većini mjernih mjesta u Međimurju zabilježeni su povoljni uvjeti za razvoj neželjenih promjena u krizantemama (uzročnika bolesti i štetnih organizama životinjskog podrijetla): na lokalitetima središnjeg i nekim mjestima istočnog dijela Županije zabilježena je očekivana mjesečna količina oborina (81,0-83,9 mm), a zbog dugotrajnih rosa i jutarnje sumaglice mjesečno zadržavanje vlage na biljkama uz riječne doline trajalo je vrlo dugo (10.350-17.010 minuta). Premda je na svim lokalitetima bilo iznadprosječno vruće (mjesečna toplina od +1,41° do +3,85°C iznad očekivane vrijednosti), prosječna je mjesečna vlažnost zraka u mjesecu kolovozu ove godine bila visoka (od 70,08-79,64 %) (vidi Tablicu 1.) (pritom su najviše dnevne temperature zraka u razdoblju 17.-31. kolovoza 2022. najčešće bile u rasponu 26,3-37,3°C – samo tijekom 22.8. najviša je temperatura bila 19,4°C)!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj neželjenih organizama krizantema tijekom proteklog mjeseca kolovoza 2022. godine na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju:
Mjerni lokalitet | Oborine (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna temperatura zraka | Prosječna vlažnost zraka |
Železna Gora | 72,0 mm | 8.012 minuta | 23,65°C | 70,08 % |
Novakovec | 76,4 mm | 11.690 minuta | 21,28°C | 79,64 % |
Belica | 60,4 mm | 8.170 minuta | 22,21°C | 72,47 % |
Sv.Juraj u Trnju | 83,9 mm | 10.350 minuta | 21,73°C | 73,60 % |
Mursko Središće | 81,0 mm | 15.825 minuta | 21,54°C | 79,42 % |
Kotoriba | 36,6 mm | 15.464 minuta | 22,55°C | 75,00 % |
Donja Dubrava | 70,0 mm | 17.010 minuta | 22,09°C | 70,93 % |
U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca kolovoza u Međimurju očekujemo 80,4 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 19,8°C!
Kiša je na svim mjernim mjestima padala u jutarnjim satima prvog dana mjeseca rujna – u različitim količinama: od 3,0 mm (Železna Gora) do 21,8 mm (Donja Dubrava)! Najviše dnevne vrijednosti temperature zraka će narednih dana iznositi 23-27°C, a jutra će biti umjereno topla (12-14°C)!
U takvim uvjetima od početka zamračivanja bilježimo vrlo povoljne uvjete za razvoj bolesti krizantema, naročito bijele hrđe (Puccinia), smeđe truleži (Didymella) i sive plijesni (Botrytis).
U prvom tjednu mjeseca rujna prestaje zamračivanje krizantema, a prema višegodišnjim iskustvima u prvom tjednu mjeseca rujna pronalazimo prve simptome najopasnije bolesti – bijele hrđe krizantema (Puccinia horiana)!
Strategija zaštite krizantema od bijele hrđe se temelji na korištenju zdravstveno ispravnog ishodišnog materijala (presadnice porijeklom iz nezaraženih matičnih biljaka), uzgoju manje osjetljivih ili otpornijih sorti i redovitoj kemijskoj zaštiti u kritičnom razdoblju rasta i razvoja krizantema. Tijekom vegetacije biljke se pažljivo pregledavaju na simptome bijele hrđe. Redovito se provodi program preventivnih i kurativnih tretiranja, koji započinje obavezno prije zamračivanja. U Hrvatskoj se često protiv bijele hrđe preporučuju registrirane površinske i sistemične djelatne tvari (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Prskanja treba obavljati temeljito, a prve zaražene listove otrgnuti i spaliti. Ipak, zbog intenzivne i jednolične uporabe fungicida iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola (IBE) (triazoli) i strobilurina početkom novog milenija u Europi se pojavljuju rezistentni ili otporni sojevi bijele hrđe krizantema. Uvozom latentno inficiranih presadnica krizantema moguća je introdukcija otpornih sojeva bolesti na fungicide.
Proizvođače krizanteme posebno upozoravamo da je skupina fungicida strobilurini, u pokusima još prije 15-tak sezona učinkoviti na bijelu hrđu u Međimurju, vrlo rizična za pretjeranu, čestu ili nestručnu uporabu zbog moguće brze pojave rezistentnih ili otpornih populacija biljnih bolesti (a naročito iz skupina hrđa i pepelnica)! Stoga u uspješnoj strategiji kemijskog suzbijanja bijele hrđe treba uvijek mijenjati i kombinirati različite skupine kemijskih pripravaka uz načelo da se jedna grupa fungicida ne bi smjela koristiti više od 2-3 puta tijekom proizvodne sezone.
Dobru preventivnu zaštitu daju ditiokabamati i ftalimidi (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Od štetnih organizama životinjskog podrijetla tijekom početkom rujna o.g., zbog sparine i topline, bilježimo optimalne uvjete za pojavu lisnih uši (Aphidae) i/ili kalifornijskog tripsa (Frankliniella), a još postoji opasnost od moguće pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus). Za suzbijanje lisnih uši preporučujemo koristiti registrirane sistemične insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Protiv kalifornijskog tripsa u našoj su zemlji dopušteni vrlo učinkoviti pripravci iz skupine naturalita (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), koji istovremeno učinkovito suzbijaju i koprivinu ili stakleničku grinju. U slučaju potrebe suzbijanja štitastih moljaca (“bijele mušice”) (Trialeurodes, Bemisia) u program zaštite krizantema uključiti registrirane pripravke za ukrasno bilje (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Tijekom proteklog mjeseca kolovoza bilježimo i pojačanu aktivnost leptira sovica i druge generacije kukuruznog moljca! Toplo i sparno razdoblje tijekom prve polovice rujna o.g. može pogodovati razvoju njihovih gusjenica koje napadaju lišće (npr. sovice – Noctuidae) i/ili stabljike krizantema (npr. kukuruzni moljac – Ostrinia). Za suzbijanje štetnih gusjenica u krizantemama i ukrasnom bilju registrirani su primjerice neki sintetski piretroidi ili neki regulatori razvoja kukaca (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.