Kontrola i suzbijanje bolesti pčela – praktični prikaz
Demonstracijska aktivnost (DA) „Kontrola i suzbijanje bolesti pčela-praktični prikaz“ održana je 3. listopada na pčelinjaku i voćnjaku OPG Marjanović na području Pivara u Brodsko-posavskoj županiji (BPŽ). Polaznici DA upoznati su sa spoznajom da se pod uzrocima uginuća podrazumijevaju nepovoljan utjecaj pesticida; deponiranje štetnih ostataka akaricida u vosku i drugim pčelinjim proizvodima; virusne, bakterijske, nametničke i bolesti uzrokovane plijesnima; novi načini hranidbe pčela; stres uzrokovan pretjeranom uporabom akaricida i selidbama pčelinjih zajednica; promjena klimatskih i pašnih uvjeta; nepravilno liječenje pčelinjih zajednica te provođenje loše pčelarske prakse.
Pri tome je naglašeno da postoji mogućnost regionalnih geografskih razlika, pa uzrok uginuća u sjevernoj Hrvatskoj ne mora biti jednak uzroku uginućima u gorskoj ili južnoj Hrvatskoj. Također, grinju V. destructor kao primarnog okidača koji uzrokuje stres ne bismo smjeli gledati izdvojeno s obzirom na pogreške u hranidbi i tehnologiji pčelarenja. Razumljivo je da stres dovodi do aktiviranja različitih sekundarnih uzročnika bolesti (bakterije, virusi, gljivice) koji sami ne bi mogli izazvati velika uginuća, ali u stresnim uvjetima postaju vrlo opasni za pčelinju zajednicu.
Također je bitno definirati pojam „zdrava pčela“. U humanoj i veterinarskoj medicini postoje manje-više poznati parametri koji mogu govoriti o relativnom zdravlju ljudi, odnosno životinja. Pčelinja zajednica smatra se jednim super-organizmom, pa bi umjesto termina „zdrava pčela“ trebalo rabiti termin „zdrava pčelinja zajednica“. Naime, s gledišta opstanka pčelinje zajednice nije toliko bitno ako je u zajednici bolesno nekoliko stotina pčela. To će, doduše, oslabjeti zajednicu, ali vjerojatno neće dovesti do njezina uginuća. Stoga je pravilnije govoriti o zdravlju pčelinje zajednice.
Tijekom DA polaznicima je demonstrirano dijagnostičko tretiranje varooze, kontrola i suzbijanje varooze. Naime, varooza je nametnička bolest pčela i pčelinjeg legla uzrokovana grinjom Varroa destructor. Ženke nametnika žive na odraslim pčelama i hrane se hemolimfom, a jajašca nesu uz pčelinje leglo. Razvojni oblici hrane se hemolimfom pčelinjih kukuljica, pa se znakovi bolesti očituju na leglu i odraslim pčelama. Kako broj grinja u pčelinjoj zajednici raste, pčelinja zajednica slabi i na kraju posve propada. Stoga se preporučuje odrediti približan broj varoe u zajednicama kako bi se odredio pravodoban početak tretiranja zajednica protiv varooze. Taj postupak zove se dijagnostičko tretiranje varooze (vidjeti detaljnije na https://savjetodavna.mps.hr/2021/04/12/cetvrti-pcelarski-nefertiti-demo-dogadaj-u-hrvatskoj-u-2021/)
Približan broj varoe u zajednicama može se odrediti:
- kontrolom prirodnog dnevnog pada
- otklapanjem trutovskog legla
- posipanjem šećera u prahu po pčelama
- ispiranjem pčela (agresivna metoda)
U pravilu se provodi posipavanje šećera u prahu po pčelama s dvostrukim prosijavanjem. Pri tome se kao mjera koristi manja plastična posuda od 120 ml koja se napuni s pčelama (trebalo bi biti između 40 – 50 g pčela skupljačica). Preporuka je da se pčele stresu s mednog okvira koji se nalazi odmah do legla.
U drugu posudu, zapremine oko 800-900 ml stave se 2 jušne žlice (oko 35 g) šećera u prahu. Ta posuda ima na sebi sito na vrhu kroz koje pčele ne mogu proći. Zatim se pčele brzo prebace iz manje posude u veću posudu sa šećerom i nježno tresemo posudu oko 60 sekundi. Nakon toga odložimo veću posudu na stranu i pričekamo 3 minute te zatim snažno protresemo i ispraznimo sadržaj posude kroz sito na njezinom vrhu na drugo sito te nastavimo prosijavati još nekoliko minuta. Veličina rupica na drugom situ ne smije biti veća od varoe. Radi lakšeg brojanja varoe preporuča se, nakon završetka prosijavanja, istresti sadržaj na bijeli papir kako bi točno utvrdili broj prisutne varoe.
Nametnička grinja V. destructor ima važnu ulogu pri pojavnosti i širenju drugih bolesti pčela, posebice zbog imunodepresivnog učinka na staničnoj i “humoralnoj” razini imunosnog sustava invadirane pčelinje zajednice te mogućnosti mehaničkog prijenosa uzročnika bolesti pčela, poglavito virusa kojima služi kao mehanički i/ili biološki vektor i rezervoar infekcije.
Također, polaznicima DA demonstrirano je kako raditi kontrolu i suzbijanje varooze u kontejnerskom pčelarenju s naglaskom na ranu dijagnostiku varooze i ostalih zaraznih i nametničkih bolesti koje uzrokuju velika uginuća pčela na pčelinjacima.
Posebice se naglasilo i demonstriralo provođenje Dobre veterinarske prakse u pčelinjaku uz primjenu odobrenih odnosno registriranih veterinarsko-medicinskih proizvoda (VMP) u suzbijanju varooze kako bi se zaštitile pčele ali i okoliš zbog posredne uloge pčela kao jamca održavanja ekološke ravnoteže u biocenozi prilikom oprašivanja voćnih i ratarskih kultura.
Treba istaknuti da su sudionici bili zadovoljni i raspoloženi tijekom DA te su postavljali mnoga zanimljiva pitanja uz istovremene prijedloge za rješavanje određenih problema iz njihove prakse. Posebna zahvala prof.dr.sc. Ivani Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja se odazvala našem pozivu i nesebično podijelila svoje bogato znanstveno-stručno znanje i iskustvo sa pčelarima. Velika zahvala nositelju OPG Marjanović, gosp. Dragutinu Marjanoviću koji je ustupio svoj pčelinjak i voćnjak za provođenje DA te pčelarima Robertu Crljenkoviću i Miji Kuriću koji su demonstrirali svoj način kontrole i suzbijanja varooze. Također, zahvala i kolegi Juraju Ostoiću iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u BPŽ koji je uložio ogroman trud u organizaciji i provedbi DA u Pivarama.
dr. sc. Zlatko Tomljanović
voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu