Kontrola i suzbijanje bolesti pčela – praktični prikaz
Demonstracijska aktivnost (DA) „Kontrola i suzbijanje bolesti pčela-praktični prikaz“ održana je 10. listopada na pčelinjaku i voćnjaku OPG Čubrilo na području Svete Helene i Svetog Ivana Zeline u Zagrebačkoj županiji. Polaznici DA upoznati su sa kliničkom i pato-anatomskom dijagnostikom kao bitnim čimbenikom u kontroli i suzbijanju bolesti legla i odraslih pčela. Pri tome je naglasak stavljen na varoozu i američku gnjiloću medonosne pčele (AGMP). Polaznicima je demonstrirano kako prepoznati promjene na pčelinjem leglu te kako pravilno postaviti sumnju na bolest u vlastitom pčelinjaku. Također, polaznici su upoznati s činjenicom da je AGMP opasna zarazna bolest poklopljenog i nepoklopljenog pčelinjeg legla koja predstavlja prijetnju suvremenoj pčelarskoj proizvodnji. Bolesna pčelinja zajednica slabi, smanjuje se broj odraslih pčela i površina zdravog legla te na kraju ugiba. Uzročnik bolesti je Gram-pozitivna bakterija Paenibacillus larvae koja u nepovoljnim uvjetima tvori ovalne spore koje su vrlo otporne pa u uginuloj i osušenoj ličinki, saću, pčelinjim proizvodima, pčelarskoj opremi i priboru, kao i okolišu ostaju infektivne desetljećima.
Patogeneza, klinička slika i stupanj virulentnosti kod AGMP ovise o genotipu bakterije P. larvae. Dosad je utvrđeno pet genotipova P. larvae (ERIC I, ERIC II, ERIC III, ERIC IV, ERIC V) koji se međusobno razlikuju u morfologiji, biokemijskim čimbenicima, virulenciji te čimbenicima koji utječu na virulenciju. Poznavanje raširenosti i dinamike pojavnosti pojedinih genotipova P. larvae na određenom području pruža uvid u patofiziološke procese na razini ličinke / pčelinje zajednice te utječe na procjenu rizika od AGMP jer postoji značajna korelacija između genotipa i pojavnosti vidljivih kliničkih znakova.
Sudionicima je demonstrirano kliničko prepoznavanje bolesti na temelju izgleda poklopaca pčelinjeg legla, odnosno izgleda i rasporeda legla na saću, te izgledu propale pčelinje ličinke. Kod sumnje na AGMP poklopci su naborani, uvučeni s tamnim mrljama te nepravilno izgriženim rubovima. Uočljivo je rešetkasto leglo, a bolesna ličinka se pretvara u bezobličnu, smeđu i viskoznu masu. U poodmaklom stadiju ostatak uginule ličinke priliježe uz donju stjenku stanice saća. Pčelinja zajednica se službeno proglašava bolesnom ako su kliničkim pregledom utvrđene promjene svojstvene toj bolesti i laboratorijskom mikroskopskom pretragom razmaska propalih ličinaka utvrđene spore uzročnika.
Također, polaznici su upoznati sa spoznajom da se u Republici Hrvatskoj (RH) način sanacije i suzbijanja američke gnjiloće provodi sukladno važećim zakonskim propisima. Mjere suzbijanja predviđaju spaljivanje ili pretresanje bolesne pčelinje zajednice, ali i završnu dezinfekciju opreme, pribora, alata i pčelinjaka. Spaljivanje predstavlja najbrži, najbolji i najskuplji način suzbijanja američke gnjiloće, a pretresanje uključuje narušavanje proizvodnosti pčelinje zajednice i učestale recidive klinički vidljivih znakova karakterističnih za bolest, a ponajviše zbog izostanka ili loše provedbe završne dezinfekcije.
Tvrdokoran tijek bolesti, otpornost uzročnika, poteškoće u kliničkoj dijagnostici i suzbijanju učinili su AGMP jednom od najtežih u svijetu. Bolesne pčelinje zajednice bez provedbe posebnih mjera ne mogu ozdraviti, a primjena antibiotika u liječenju bolesti nije dozvoljena zbog moguće pojave rezidua u pčelinjim proizvodima, rezistencije uzročnika te spoznaje da antibiotici djeluju samo na vegetativne oblike bakterije P. larvae, a ne uništavaju spore što doprinosi horizontalnom širenju bolesti u pčelinjacima. Ponekad je bolesnu pčelinju zajednicu najbolje sanirati spaljivanjem zajedno s košnicom i onečišćenim priborom.
Nakon provedenih sanacijskih mjera nužno je primijeniti učinkovitu završnu dezinfekciju opreme, pribora i pčelinjaka čiji uspjeh ovisi o izboru dezinficijensa, preporučenoj koncentraciji radnih otopina, načinu i dužini trajanja aplikacije, vrsti mikroorganizama koji se moraju ukloniti te površini/materijalu koji se dezinficira.
Tijekom demonstracije ukazano je i demonstrirano polaznicima da se sumnja na AGMP postavlja na temelju svojstvenih znakova na poklopljenom pčelinjem leglu pri kliničkom i/ili patoanatomskom pregledu pčelinje zajednice, a službena potvrda bolesti postavlja se na osnovi pozitivnog laboratorijskog nalaza uzročnika u uginulim ličinkama. U RH bolest se suzbija na temelju Pravilnika o mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja pčelinjih bolesti i Naredbi o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u tekućoj godini. Sukladno tome obvezno je klinički pretražiti sve pčelinje zajednice. Nakon postavljene sumnje provodi se laboratorijska dijagnostika. Ovlašteni veterinar mora, zasebno iz svake pojedine sumnjive pčelinje zajednice, uzeti uzorak saća s promijenjenim pčelinjim leglom, veličine 10 x10 cm, umotan u zrakopropusnu ambalažu i poslati ga u službeni laboratorij u svrhu pretraživanja.
Na kraju treba istaknuti da su sudionici bili izrazito zadovoljni tijekom DA, uvijek spremni na nova pitanja i ideje, raspravu i prijedloge. Ponovo zahvala prof. dr. sc. Ivani Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja nam se pridružila i u Svetoj Heleni nesebično pri tome podučavajući polaznike inovativnim rješenjima u kontroli i suzbijanju bolesti pčela. Velika zahvala nositelju OPG Čubrilo, gosp. Mladenu Čubrilu koji je ustupio svoj pčelinjak i voćnjak za provođenje DA te ostalim pčelarima koji su demonstrirali svoj način prepoznavanja određenih bolesti te njihovu kontrolu i suzbijanje. Ne smije se zaboraviti niti trud kolege Jure Ostoića iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u BPŽ u organizaciji i provedbi DA u Svetoj Heleni.
dr. sc. Zlatko Tomljanović, voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu