Obavijest proizvođačima povrća u zaštićenim prostorima
U danima 20.2. i 28.3. 2023. upućene su preporuke proizvođačima presadnica povrća (i cvijeća) o preventivnim mjerama zaštite od ekonomski značajnijih uzročnika bolesti i štetnika koji se javljaju u mladenačkom razvoju biljaka!
Prosječna temperatura zraka proteklog mjeseca u središnjem dijelu Međimurja (uz riječnu dolinu) bila je 7,78°C (+2,18°C toplije od očekivanja), a istovremeno je zabilježeno 69,2 mm oborina (+14,4 mm)! Prohladno je bilo početkom (01.3.-07.3.) i nekoliko dana krajem mjeseca ožujka (25.3.-29.3.)! Sjeverni vjetar je započeo jučer u popodnevnim satima, te bi trebao obilježiti naredna dva dana (03.4. i 04.4.), pa bi najniže jutarnje temperature od 04.4. do 06.4. 2023. mogle imati negativne vrijednosti! Najviše će dnevne temperature ovog tjedna biti u rasponu 8-12°C, a nove oborine očekujemo tijekom narednog vikenda (07.4.-09.4.)!
Zbog takvih uvjeta većina proizvođača plodovitog povrća (rajčice, salatnih krastavaca i paprike) u posljednjih tjedan dana obavlja ili tek u narednom razdoblju planira sadnju mladih biljčica u negrijane zaštićene prostore (plastenike)! Nakon presađivanja biljaka provodimo natapanje mladih biljčica (kap po kap), vješanje obojenih ljepljivih ploča i mjere zaštite putem korijena presadnica!
Najveća količina oborina za protekli mjesec ožujak zabilježena je tek u danima 25.3.-31.3. 2023. (ukupno u tom razdoblju 53,0 mm ili 75,6 % mjesečnih padalina)! Sunčani i neobično topli dani koje smo uglavnom bilježili u danima 9.3.-24.3. 2023. pogodovali su početnoj pojavi štetnih organizama životinjskog porijekla u zaštićenom uzgoju, npr. jedinkama prezimljujuće populacije lisnih uši (Aphidae), bijele mušice (Trialeurodes vaporariorum, Bemisia tabaci), kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis), te moguće stakleničke grinje (Tetranychus urticae). Radi praćenja populacije navedenih štetnika u plastenicima iznad rasada preporučujemo vješati žute i plave ljepljive ploče. Vješanjem većeg broja ljepljivih ploča u plastenicima, metodom masovnog ulova, poželjno je značajno smanjiti populaciju nekih neželjenih organizama.
Ukoliko se primijeti početna pojava jednog od navedenih nametnika na presadnicama rajčice, paprike, kupusnjača, krastavaca, salate ili ukrasnog bilja, preporučujemo primjenu dopuštenih insekticida za tu namjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti lisnih uši (Myzus), kalifornijskog tripsa (Frankliniella) i cvjetnog (stakleničkog) štitastog moljca (Trialeurodes) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u Republici Hrvatskoj je potvrđen razvoj rezistentnih (otpornih) populacija ovih štetnika na primjenu određenih insekticidnih djelatnih tvari (https://rezistentnost-szb-hr) (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Centar za zaštitu bilja pri HAPIH-u i Institut za jadranske kulture)! Kod mjera zaštite proizvođači povrća redovito moraju voditi informacije o novijim spoznajama kod suzbijanja ovih “napasnih” nametnika u zaštićenim prostorima (plastenicima, staklenicima).
Radi preventivne zaštite mladih biljaka (rasada povrća i cvijeća) protiv bolesti polijeganja te truleži korijena preporučujemo koristiti neki od dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Rano posađene biljke u zaštićenom uzgoju preporučujemo redovito pregledavati i po potrebi tretirati pripravcima koji sadrže amino– i huminske-kiseline, vitamine i/ili ekstrakte morskih algi (tzv. fiziološki bio-stimulatori). Zbog razlika u temperaturama zraka između toplijih dana i prohladnih noći, moguće su neželjene rubne promjene u obliku paleži na mladim biljčicama, pa je iste potrebno prskati prije navedenim otopinama. Dodatno zaštititi rano posađene biljke u plastenike paučinastim folijama zbog niskih temperatura koje očekujemo sredinom idućeg tjedna! Redovito pratiti atmosferu u zaštićenom uzgoju i ne dopustiti kondenzaciju vode na krovnoj konstrukciji (i kapanje po mladim biljkama).
Proizvođači u nadziranoj ekološkoj proizvodnji mogu preventivno koristiti mikro-biološke pripravke na osnovi korisnih mikroorganizama, npr. Trichoderma spp., Bacillus subtilis, Bacillus pumilus, Glommus spp.! Primjenjuju se kao granulati ili sa zalijevanjem presađenih biljaka ili sustavima “kap po kap”.
Preventivne mjere mikrobiološke zaštite važno je provoditi u plastenicima gdje su se proteklih godina javljale bakterijske biljne bolesti!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.