Obavijest proizvođačima kupina, malina i američkih borovnica
Početkom mjeseca ožujka o.g. (08.3. 2023.) upućena je preporuka proizvođačima bobičastog voća (američkih borovnica, kupina, malina i ribiza) o smjernicama usmjerenog suzbijanja najvažnijih štetnih organizama.
Premda je prosječna temperatura zraka proteklog mjeseca ožujka u središnjem dijelu Međimurja (uz riječnu dolinu) bila +2,18°C toplije od očekivanja (iznosila je 7,78°C), prohladno je bilo početkom (01.3.-07.3.) i nekoliko dana krajem mjeseca ožujka (25.3.-29.3.)! Istovremeno je proteklog mjeseca zabilježeno 69,2 mm oborina (+14,4 mm više od mjesečnog prosjeka), ali pritom je najveća količina oborina zabilježena u danima 25.3.-28.3. (tih je dana padalo 50,2 mm)! Meteorološki uvjeti u prvoj dekadi mjeseca travnja o.g. uglavnom su hladniji od očekivanog prosjeka (u dosadašnjem dijelu mjeseca travnja prosječna je temperatura zraka samo 7,0°C – što je 3,3°C niže od očekivanog prosjeka)! Nakon jačih sjevernih vjetrova (03. i 04. travnja) niske negativne temperature zabilježena su na svim mjernim mjestima u Međimurju krajem prvog tjedna i krajem prve dekade mjeseca travnja (u rasponu od -0,3° do -6,2°C). Od početka mjeseca travnja o.g. u nekoliko smo navrata u manjim količinama bilježili oborine (od 01.4. do 12.4. 2023. u središnjem je dijelu Županije uz riječnu dolinu izmjereno samo 4,0 mm kiše), ali prema najavama obilnija kiša je na svim mjernim mjestima u Međimurju započela padati tijekom jučerašnjeg jutra (u protekla 24 sata izmjerili smo od 25,8 mm do 40,2 mm!)! Prema najavama kišu očekujemo i danas tijekom cijelog dana, a povremeno je oborine biti moguće sve do sredine idućeg tjedna (19.4.). Osvježilo je, jutarnje vrijednosti su oko 5°C, a najviše dnevne će biti 8-13°C!
U takvim uvjetima, nakon 26. ožujka ponovno od protekle noći (13./14.4.) bilježimo optimalne uvjete su početni (primarni) razvoj nekih patoloških bolesti bobičastog voća: npr. Elsinoe (druga jača zaraza), Monilinia (četiri jače zaraze), Botrytis (drugi puta umjereni rizik >40 %), Colletotrichum (drugi puta umjereni rizik >50 %) (na mjernom u središnjem Međimurju uz riječnu dolinu)!
Prema podacima američkog fitopatološkog društva na vrstama roda Rubus je opisano čak 32 različita gljivična oboljenja i 5 bakterioza, a na 18 različitih sorata kupina u sjevernom dijelu Europe je detektirano 33 različitih gljivica (od čega je 12 patogenih vrsta). Vodeća sorta kupine bez bodlji u našoj zemlji Thornfree razvija duge izdanke i bujan grm, te je vrlo osjetljiva na dnevne temperaturne promjene krajem zime i početkom proljeća. Relativno je otporna na uzročnika pjegavosti lišća (Mycosphaerella rubi), ali je dosta osjetljiva na žutu hrđu (Kuehneola uredinis) i patološke uzročnike pjegavosti i(ili) sušenja izdanaka (Septocyta ruborum, Didymella applanata). Neposredno pred berbu i tijekom berbe se često razvija siva plijesan plodova (Botrytis cinerea).
Ekonomski najvažnije gljivične bolesti kupina i malina koje se pojavljuju na izdancima, lišću i plodovima su Didymella applanata, Septocyta ruborum, Kuehneola uredinis i Botrytis cinerea. Od 12. travnja o.g. na izdancima kupine na lokalitetu u zapadnom Međimurju pronalazimo prve simptome žute hrđe (Kuehneola)!
Kritično razdoblje za oslobađanje prezimljujućeg infektivnog potencijala uzročnika bolesti na prošlogodišnjim izdancima traje od kraja mjeseca travnja do kraja mjeseca lipnja. Na bolesti kupina i malina vrlo povoljno utječu proljetne i ljetne oluje s jakim vjetrom, većom količinom kiše i/ili tučom. Smatramo da od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova u prosječnim godinama treba obaviti 3-5 usmjerenih zaštita fungicidima, odnosno ista se ponavlja nakon svakih 40-60 mm kiše!
Od početka vegetacije do početka cvatnje potrebno je obaviti nekoliko preventivnih prskanja nasada protiv dominantnih gljivičnih bolesti registriranim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). U konvencionalnoj i ekološkoj proizvodnji kupina i malina od početka intenzivnog porasta mladica do kraja cvatnje provodimo protiv uzročnika paleži, sušenja i odumiranja izdanaka redovite mjere zaštite dopuštenim pripravcima, pri čemu količina i raspored oborina značajno utječe na raspored aplikacija!
Od štetnih organizama životinjskog podrijetla vlasnike plantažnih nasada upućujemo na redovito praćenje populacije dominantnih vrsta u našoj zemlji: npr. pupara (Byturus), fitofagnih stjenica (Lygus), lisnih uši (Aphis, Amphorophora), fitofagnih grinja iz skupine crvenih pauka (Tetranychus), kupinovu i malinovu grinju (Acalitus, Phyllocoptes), mušica galica (Thomasiniana), te u novije vrijeme octenih mušica pjegavih krila (Drosophila suzukii)! Tijekom cvatnje kupina i malina ne koristiti insekticide, a neki od dopuštenih pripravaka moguće je primijeniti prije početka otvaranja prvih cvjetova (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Na američkim borovnicama u kišnim sezonama najveće izravne štete na urodu bilježimo od paleži cvijeta i truleži boba (monilije) (Monilinia vaccinii-coymbosi), koja prezimi na mumificiranim plodovima i tijekom proljeća zarazi mlade izdanke. Meteorološki uvjeti od 13.4. 2023. do sredine idućeg tjedna (19.4.) sigurno će pogodovati jačoj i dugotrajnijoj primarnoj zarazi uzročnikom ove bolesti (isto smo već zabilježili u danima 26.-28.3.)!
Za razliku od kupina i malina američke borovnice nisu osjetljive na grinje, a od štetnih organizama životinjskog podrijetla najveće smo štete u našoj zemlji zabilježili od voluharica i ptica! Zadnjih godina lokalno bilježimo ranoproljetnu pojavu zelenih gusjenica grbica (mali mrazovac) (Operophtera) (koje već prije cvatnje zapredaju i uništavaju generativne organe). U cvatnji borovnica ne preporučujemo planirati primjenu insekticida zbog zaštite oprašivača! Mjere zaštite američkih borovnica provoditi uz primjenu dopuštenih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)
VAŽNO: sve voćare i druge poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.