Obavijest proizvođačima kukuruza o mogućnostima preventivnog suzbijanja korova primjenom zemljišnih herbicida
Sjetva kukuruza na području Međimurske županije ove godine počinje kasnije nego nekih ranijih sezona: meteorološki uvjeti u prvoj dekadi mjeseca travnja o.g. bili su značajno hladniji od očekivanog prosjeka (u to vrijeme temperature zraka bile su čak 3,9°C niže od očekivanog prosjeka)! Niske negativne temperature zabilježena su na svim mjernim mjestima u Međimurju krajem prvog tjedna i krajem prve dekade mjeseca travnja (u rasponu od -0,3° do -6,2°C). Naknadno je kiša padala u svim danima 13.4.-17.4. 2023. na području cijelog Međimurja, ali u različitim količinama: na području zapadnog dijela je zabilježeno dvostruko više oborina (npr. na lokalitetu Železna Gora ukupno je tada izmjereno 90,4 mm) u odnosu na istočni dio Županije (npr. na lokalitetu Donja Dubrava 43,2 mm)! Značajne oborine smo na svim županijskim lokalitetima zabilježili i početkom ovog tjedna (24.4.): u količinama od 10,6 mm (Donja Dubrava) do 34,0 mm (Železna Gora). Pritom su temperature tla na dubiti 7 cm u prvom tjednu ovog mjeseca pale na vrijednosti 6,8°C, a istovremeno je sadržaj vlažnosti zemljišta sredinom travnja porasla >38 %. U takvim uvjetima proizvođači kukuruza na većini površina obavljaju sjetvu kukuruza tek nakon blagdana Svetog Jurja (23.4.)!
U narednim danima očekujemo porast dnevnih temperatura zraka na vrijednosti 17-25°C, ali su početkom idućeg tjedna moguće nove oborine (01.5. 2023.)!
Na poljima gdje su usjevi kukuruza već posijani moguće je prije nicanja planirati primjenu dopuštenih zemljišnih (rezidualnih) herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/), uz poznavanje pripadajućih ograničenja.
Korovna flora kukuruza tipično je “okopavinska“! Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim “okopavinama” (kukuruz, krumpir, šećerna repa, soja, suncokret) su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)!
Stoga u najraširenijoj “okopavini” proizvođači uglavnom kemijski suzbijaju neželjene biljke primjenom herbicida, a ovisno o dominantnim korovnim vrstama po pojedinim parcelama treba birati način (rokove) i izbor dopuštenih pripravaka (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Proizvođači kukuruza mogu obaviti “preventivno” suzbijanje sjemenskih širokolisnih i travnih korova primjenom zemljišnih herbicida! Uz dobru sjetvenu pripremu tla, količina i raspored oborina značajno utječu na učinkovitost zemljišnih (rezidualnih) herbicida (pre-em) (trenutno je vlažnost zemljišta, uz najavljene oborine, optimalna za djelotvornost ove skupine)!
Na poljima kukuruza gdje ima višegodišnjih korova, npr. pirike (Agropyron), osjaka (Cirsium), slaka (Convolvulus), divljeg sirka (Sorghum) i sl. treba planirati naknadnu primjenu herbicida nakon nicanja kukuruza i korova (post-em), jer se višegodišnji korovi koji rastu iz podzemnih izdanaka ne mogu uspješno suzbiti zemljišnim herbicidima. U našoj zemlji imamo veći broj registriranih pripravaka za suzbijanje korova u kukuruzu, pa je moguće planirati primjenu različitih pripravka u suzbijanju korova kukuruza već nakon sjetve a prije nicanja, odnosno neki od njih se mogu koristiti i nakon nicanja do 3. (ili 4.) lista kukuruza (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Neke od zemljišnih (rezidualnih) herbicida je potrebno obavezno primijeniti prije nicanja kukuruza (npr. flumioksazin) jer naknadno u kombinaciji sa zemljišnim graminicidima depresivno (fito-toksično) djeluju na iznikle biljčice kukuruza. Primijeniti propisane količine pripravaka prema uputama, prskati za mirna vremena, a utrošiti 250-400 litara škropiva/ha (kod aplikacije spriječiti zanošenje na osjetljive susjedne usjeve u nicanju – npr. krumpir, šećernu repu, mrkvu i slično).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.