Obavijest vinogradarima o mjerama druge zaštite nakon cvatnje vinograda

Prije trinaest dana (20.6. 2023.) upućena je preporuka vinogradarima o preventivnim mjerama zaštite vinove loze krajem cvatnje vinove loze!

U zadnjoj dekadi proteklog mjeseca lipnja zabilježili smo promjenljivo meteorološko razdoblje: početkom zadnje dekade je zabilježen prvi ovogodišnji “toplinski udar” s najvišim dnevnim vrijednostima koje su od 20.6. do 23.6. 2023. u središnjem dijelu vinogorja bile u rasponu 31,1°-32,5°C. Od popodnevnih sati 23.6. do prijepodnevnih sati 28.6. 2023. zabilježene su oborine u ukupnim količinama 47,0 mm! Pritom su najviše dnevne temperature zraka u istom razdoblju bile 23,3-29,6°C. Kiša je ponovno započela noćas, a moguće su nove oborine u naredna dva dana (04.7.-05.7.)(u ukupnim količinama do 35 mm)! Najviše će dnevne temperature u narednih tjedan dana biti u rasponu 18-27°C. Vrlo je sparno, prosječna je vlažnost zraka u proteklom mjesecu lipnju u vinogorju iznosila 63 %, a zadržavanje vlage na biljnim organima je ukupno mjesečno trajalo 7.210 minuta (podatci s mjernog uređaja “iMetos” na lokalitetu Železna Gora, vinska sorta Rajnski rizling).

 

Tablica 1. Prva pojava i dosadašnji značaj uzročnika bolesti vinove loze u poljskom makro- i mikro-pokusu (Sveti Urban, Vučetinec) na netretiranom trsju sorte Chardonnay, Kerner i Moslavac bijeli (Šipon) tijekom 2023. godine (do 27.6. 2023.):

Uzročnik bolesti Datum prve pojave Zaraženi organi Štetnost
Siva plijesan (Botrytis) 15.5. 2023. samo lišće Ne
Siva plijesan (Botrytis) 18.5. 2023. cvjetni organi ?
Plamenjača (Plasmopara) 22.5. 2023. lišće Ne
Plamenjača (Plasmopara) 21.6. 2023. grožđe *10 %
Crna trulež (Guignardia) 15.6. 2023. samo lišće ?
Crna pjegavost (Phomopsis) 16.6. 2023. donje lišće ?
Pepelnica (Erysiphe) ? ? ?

*ocjena zaraze grožđa na dan 27.6. 2023.!

 

U takvim uvjetima bilježimo vrlo povoljne uvjete za razvoj uzročnika bolesti (vidi Tablicu 1.) i štetnika u Međimurskom vinogorju!

 

Zdravstveno stanje u nasadima: Sve su vinske sorte u proteklom razdoblju završile cvatnjom i traje intenzivan rast i razvoj bobica. U Tablici 1. su prikazani dani prve pojave i dosadašnja potencijalna štetnost važnijih uzročnika bolesti vinove loze u Međimurskom vinogorju. Zbog iznadprosječne topline i oborina bilježimo epidemijski razvoj najopasnije bolesti vinove loze: plamenjače ili peronospore (Plasmopara). Ne netretiranom je trsju nakon 21. lipnja o.g. bilježimo jači razvoj ove bolesti na tek zametnutim bobicama. Još ranije smo pronalazili simptome sive plijesni (Botrytis) na lišću nekih vinskih sorti (npr. Rajnski rizling, Graševina, Sauvignon, Moslavac bijeli ili Šipon). Na netretiranom trsju vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon i Kerner vidljivi su simptomi crne pjegavosti (Phomopsis) na bazalnom lišću i donjem dijelu mladica (kao posljedica primarnih zaraza sredinom travnja i sredinom svibnja o.g.)! Lokalno se na lišću nekih sorti pojavljuju i simptomi crne truleži (Guignardia), dok pojavu pepelnice grožđa (Erysiphe) očekujemo narednih dana!

VAŽNO: Potencijalno je najopasnija plamenjača (Plasmopara), a oborine u narednim danima mogu uzrokovati vrlo velike štete na nezaštićenom grožđu! Stoga vinogradarima preporučujemo redovito pratiti zdravstveno stanje vinograda, a naredne mjere zaštite početkom srpnja o.g. planirati i obavljati u kraćim razmacima (do 10 dana)! Preporučujemo nastaviti mjere usmjerene zaštite kombiniranim tvorničkim sustavnim i površinskim pripravcima za preventivnu zaštitu vinograda od najvažnijih uzročnika bolesti (Plasmopara, Erysiphe), uz izbor pripravaka koji istovremeno daju zaštitu i protiv drugih gljivičnih bolesti vinove loze (npr. siva plijesan, crna trulež, crna pjegavost, crvena palež, kisela trulež) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 

VAŽNO: Zbog uočene slabije djelotvornosti nekih skupina fungicida na pepelnicu grožđa u Međimurskom vinogorju (npr. strobilurini, kinolini, triazoli) (dobiveno u poljskim mikro-pokusima na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon tijekom sezona 2002.-2022.) (njihova učinkovitost je zadovoljavajuća tek u kombinaciji ili mješavini s drugim skupinama)!

Zbog brzog razvoja bobica nakon cvatnje moguće je planiranje i provođenje mjera zaštite protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) na osjetljivim vinskim položajima i sortama registriranim kemijskim ili biološkim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Nakon 27. lipnja o.g. na sva četiri praćenja lokaliteta u vinogorju bilježimo početak leta druge (ljetne) generacije leptira pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana). Zbog naknadnog razvoja rane plijesni na oštećenim bobicama prag tolerantnosti ove populacije je nula, odnosno potrebno je na vrijeme poduzeti mjere usmjerene zaštite od pojave i razvoja njihovih ličinki!

 

VAŽNO: U drugoj zaštiti nakon cvatnje vinograda preporučujemo planirati i provoditi drugo usmjereno suzbijanje ličinki američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) – prirodnog širitelja zlatne žutice vinove loze (Grapevine Flavescence dorée, FD) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Sukladno proglašenju demarkiranih područja (NN 55/2018) na području Međimurske županije zlatna žutica vinove loze se više ne smatra ograničeno prisutna pri pojedinačnom trsju u pojedinim vinogradima na području katastarskih općina Sveti Urban, Dragoslavec i Železna Gora, već je cijelo vinogorje proglašeno demarkiranim područjem! Demarkirana područja obuhvaćaju zaraženo područje širine najmanje 1 km od mjesta na kojem je utvrđena prisutnost zlatne žutice vinove loze i sigurnosno područje širine najmanje 5 km računajući od granice zaraženog područja! Osim vlasnika nasada europske plemenite vinove loze (Vitis vinifera L.), mjere zaštite se moraju provoditi na pojedinačnom trsju uz okućnice (“brajde”), ali i  direktno rodnoj američkoj lozi (nema otpornih sorti na karantensku zlatnu žuticu)!

Prirodni prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim katastarskim općinama, ali također u nezaraženim vinogradarskim područjima Međimurja! Prema iskustvima iz ranijih sezona brojnost vektora je različita od vinograda do vinograda, te ovisi o primjeni insekticida koje vinogradari koriste za suzbijanje drugih štetnika tijekom ljetnih mjeseci (grožđanih moljaca), kada se rokovi tretiranja poklapaju s vremenom suzbijanja američkog cvrčka! U nekim vinogradima u kojima su provedene obavezne mjere suzbijanja naknadno u kolovozu i rujnu također bilježimo veći broj ulova američkih cvrčaka na žutim ljepljivim pločama, iz razloga što iz susjednih netretiranih vinograda vektori prelijeću u zaštićene položaje u kojima prestaje djelovanje primijenjenih insekticida u drugoj polovici lipnja i tijekom srpnja! Dodatna zaštita u mjesecu kolovozu i rujnu nije moguća zbog početka dozrijevanja grožđa, blizine berbe i propisane karence! Iz tih razloga i dosadašnjih iskustva mjeru suzbijanja vektora u demarkiranom području moraju provoditi svi posjednici vinove loze jer naknadno širenje ove bolesti nije moguće zaustaviti!

U žarištu (1 km) i sigurnosnom području (5 km) posjednici bilja su obvezni redovito pratiti američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati štetnika prema programu koji propisuje najmanje dvije do tri aplikacije insekticida registriranih u Republici Hrvatskoj za tu namjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/): prvo tretiranje nakon cvatnje (do trećeg razvojnog stadija ličinke), a drugo tretiranje provesti dva do tri tjedna naknadno! Ako se tijekom srpnja ulovi tjedno 4 ili više odraslih oblika američkog cvrčka po jednoj žutoj ploči, tada treba krajem srpnja ili početkom kolovoza obaviti treće tretiranje!

Zbog otrovnosti i opasnosti insekticida protiv grožđanih moljaca i američkog cvrčka na pčele, potrebno je prije primjene insekticida pokositi cvatući podrast u vinogradima (a naročito bijelu djetelinu), te primjenu obavljati u kasnijim večernjim satima kada pčele ne lete!

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

 

Kako ne možemo predvidjeti količinu i raspored oborina u drugoj polovici kolovoza i tijekom rujna o.g., uz redovite mjere zaštite protiv uzročnika bolesti (Plasmopara, Erysiphe, Botrytis) i štetnika (Lobesia, Scaphoideus), dobro je krajem mjeseca lipnja i tijekom srpnja planirati i provoditi tretiranje folijarnim vodo-topivim gnojivima s naglašenim sadržajem hranjiva kalcij:magnezij:kalij (Ca:Mg:K2O)! Time se pozitivno utječe na jačanje kožice bobica kako bi bile otpornije na pucanje pri mogućim jačim kasno-ljetnim i rano-jesenskim padalinama!

Izbjegavati miješanje folijarnih gnojiva sa teškim metalima (npr. bakarnim pripravcima, sredstva koja sadrže Al-fosetil) i anorganskim spojevima (npr. sumpornim fungicidima)!

 

U mladim nasadima sadnje 2023. godine, umjesto pojedinačnih površinskih fungicida, preporučujemo koristiti kombinirane fungicide protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara). Protiv pepelnice je u takvim nasadima moguće nastaviti koristiti sumporne fungicide, ali u smanjenim koncentracijama primjene (primjena samo u kasnim popodnevnim ili večernjim satima, jer sumporni fungicidi na temperaturama >28°C i povišenim koncentracijama (>0,5 %) pokazuju fitotoksičnost na najmlađe lišće)!

 

VAŽNO: Sa naglim porastom temperatura zraka bilježimo i pojavu prvih simptoma bolesti koja nastaju zbog razaranja drva ili začepljenja žilnog staničja u trsju vinove loze, od koji su najčešće: apopleksija (“eska”) (Phaemoniella chlamydospora, Togninia minima, Fomitiporia mediterranea) (uočeno u danima nakon 8.6. 2023. uglavnom na sortama Sauvignon, Rajnski rizling i Sauvignon cabernet), sušenje krakova trsa i upala kore (Eutypa lata, Botryosphaeria obtusa), te zlatna žutica (Grapevine Flavescence dorée, FD) (uočeno od 21.6. 2023. na sortama Chardonnay, Rajnski rizling, Pinot sivi i dr.).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Pripremi za ispis