Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Tijekom mjeseca ožujka, svibnja i početkom lipnja upućene su (15.3., 10.5., 01.6.) upućene su smjernice i preporuke tržnim proizvođačima lijeske o potrebi provođenja usmjerenih mjera zaštite od uzročnika bolesti i štetnih organizama!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za početni razvoj bolesti i štetnika lijeske u prvoj polovici srpnja 2023. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 12.7. 2023. u 6.00 h):

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!

Srpanj je u višegodišnjim prosjecima najtoplije razdoblje u godini na području Međimurja, a drugi ovogodišnji “toplinski val” potvrđuje ovu spoznaju: posljednja su četiri dana najviše dnevne temperature u hladovini 31,0-35,2°C. Kratko osvježenje s mogućim oborinama temperaturom do 27C očekujemo sutra, a narednih pet dana ponovno vrlo vruće i sparno uz najviše dnevne temperature 30-35°C! U zadnjem tjednu lipnja i prvom tjednu srpnja kiša je  padala na svim mjernim mjestima u Županiji (u danima 23.6.-06.7. 2023. u okolici Čakovca je zabilježeno oko 120 mm oborina)! Stoga je u naknadnim danima sparina vrlo izražena: od početka mjeseca srpnja prosječne su dnevne vrijednosti relativne vlage uz riječne doline najčešće u rasponu 74,2-84,5 %!

VAŽNO: Na netretiranim smo stablima lijeske u zapadnom dijelu Županije od početka srpnja zabilježili početne simptome truleži plodova (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora, Botryosphaeria), kao posljedicu ranijeg napada štetnicima (fitofagne stjenice i ljeskotoč) (Gonocerus, Palomena, Dolycoris, Cucurlio)!

Sredinom mjeseca srpnja završavamo mjerama usmjerene zaštite protiv najvažnijeg tehnološkog štetnika: ljeskotoča iz skupine štetnih pipa (uzročnik “crvljivosti” plodova) (Cucurlio nucum). Smatra se da su izravni gubici od ishrane ličinki jezgrom lješnjaka manje od posrednih šteta koje nastaju zbog naknadnog razvoja uzročnika truleži plodova. Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima, posebno ako tijekom ljetnog razdoblja bilježimo kišno razdoblje (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora, Botryosphaeria)! U takvim je uvjetima zabilježeno propadanje više od 50 % uroda lijeske zbog razvoja truleži plodova (tijekom kišnih ljeta takve su štete u nezaštićenim nasadima >80 %). Za suzbijanje ove skupine bolesti preporučujemo sredinom srpnja nastaviti primjenu dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Moguće je u završnim aplikacijama u nasadima lijeske koristiti i mikro-biološke pripravke (npr. koji sadrže Bacillus subtilis, Pythium oligandum i sl.)! Istovremeno se poduzimaju i završne mjere suzbijanja ljeskotoča (Cucurlio nucum),  primjenom dopuštenih insekticida u lijeskama (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Budući nema registriranih insekticida za suzbijanje ljeskotoča u našoj zemlji, biramo dopuštena sredstva u integriranoj i ekološkoj proizvodnji uz pozitivan postrani učinak na ovog nametnika! Važno je štetnu vrstu ljeskotoč suzbijati preventivno u više navrata u kritičnom razdoblju (od sredine svibnja do sredine srpnja), a prije zabilježenih šteta.

Također, zadnjih godina u voćarstvu, pa tako i u nasadima lijeske, bilježimo rast populacije nekih fitofagnih vrsta stjenica (npr. Gonocerus, Palomena, Dolycoris). Stjenice sišu biljne sokove, u staničje slinom ispuštaju toksine i onemogućavaju normalan razvoj plodova, a naknadno se na plodovima lijeske oštećenim stjenicama također razvija trulež (npr. Nematospora). Stoga u mjerama zaštite lijeske u kritičnom razdoblju biramo insekticide koji pored suzbijanja ljeskotoča, posredno umanjuju i štetnost stjenica. U ekološkoj proizvodnji lijeske dopuštenje za primjenu imaju neki botanički (biljni) pripravci (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

Flora i korovna flora koja služi za zatravljivanje u višegodišnjim nasadima ne smije biti u cvatnji, odnosno mora biti u trenutku tretiranja pesticidima opasnim za pčele.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr