Obavijest tržnim proizvođačima kasnih povrtnih kupusnjača

Od posljednje upute proizvođačima kupusnjača iz ljetnog ciklusa proizvodnje, a koji za berbu dospijevaju krajem ljeta i/ili početkom jeseni, proteklo je 18 dana (10.7. 2023.).

 

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika povrtnih kupusnjača u većem dijelu mjeseca srpnja 2023. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 28.7. 2023. u 6.00 h):

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm) Vlaženje lišća (min) Prosječna vlažnost zraka Prosječna temperatura zraka
Železna Gora  162,6 mm 11.815 minuta 65,00 % 21,58°C
M. Središće 169,0 mm 7.920 minuta 79,56 % 22,32°C
Kotoriba 206,8 mm 8.710 minuta 80,00 % 21,55°C
Donja Dubrava 122,2 mm 16.080 minuta 73,36 % 22,40°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!

 

Vrlo je vruće bilo u danima 14.7.-20.7. (kada su najviše temperature zraka u hladovini svakodnevno imale vrijednosti 30,0°-34,8°C), ali smo u razdoblju 13.7.-26.7. o.g. zabilježili iznadprosječno kišno razdoblje tijekom kojeg je u središnjem dijelu Međimurja izmjereno čak 113,6 mm oborina! Na svim je mjernim mjestima u Međimurju tijekom dosadašnjeg dijela mjeseca srpnja padalo značajno više kiše od očekivanog prosjeka (od +55,0 do +139,6 mm), a prosječna je mjesečna temperatura pritom +0,75° do +1,60°C iznad mnogogodišnje vrijednosti (vidi Tablicu 1.)! Vrlo je sparno, pa dnevne vrijednosti relativne vlage u zraku na lokalitetima uz riječne doline posljednja dva tjedna imaju raspon vrijednosti 72,4-97,3 %! Jutra su posljednjih dana nešto svježija, isto očekujemo u narednim danima (13-15°C), pa je pojava rose izražena (moguća je i magla)! Ukupno je mjesečno zadržavanje vlage u biljnim organima na nekim mjernim mjestima uz riječne doline 11.800-16.000 minuta (vidi Tablicu 1.)!

 

 

 

U ranijim smo uputama (10.7. i 19.6.) naglašavali da je u prvih mjesec dana nakon presađivanja povrtnih kupusnjača u polje potrebno je selektivnim i dopuštenim herbicidima suzbijati neželjene korove (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Isto je još uvijek moguće samo u usjevima vrlo kasne sadnje (sredinom i tijekom druge polovice srpnja o.g.)!

U uvjetima vrlo vrućeg, sparnog i vlažnog razdoblja u povrtnim kupusnjačama bilježimo ubrzano množenje populacije štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci) i više vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnog moljca (Plutella xylostella), te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno se pojavljuju još štete od poljskih glodavaca (npr. hrčak, divlji zec i slično) i puževa!

Posljednjih desetak godina sve veće ekonomske štete u proizvodnji poznatog Varaždinskog zelja pričinjava kupusni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Aleyrodes proletella), a zahtijeva poseban pristup u kemijskom suzbijanju.

Zelje je osjetljivije na bijelu mušicu od crvenog kupusa, a otpornost hibridne (F1) generacije kupusa nastalog križanjem otpornih i osjetljivih linija roditelja nije značajno izražena! Pri stalnoj temperaturi 16ºC razvoj jedne generacije traje čak 46-47 dana, a pri temperaturi 28ºC razvoj jednog pokoljenja od jaja do odraslih kukaca traje samo 19 dana! Razvoju štitastih moljaca također pogoduje i visoka vlažnost zraka, pa se u optimalnim uvjetima vrlo brojna populacija razvija za svega tri tjedna! Na donjoj strani lišća se istovremeno nalaze svi razvojni stadiji (odrasli moljci, jaja, ličinke i kukuljice), pa ova spoznaja jako otežava kemijsko suzbijanje, jer nemamo dovoljno djelotvornih pripravaka na sve razvojne stadije kukaca.

U komercijalnoj proizvodnji kupusnjača važno je bijelu mušicu pravovremeno otkriti i započeti mjerama zaštite. Obavezno iznad biljaka vješati žute ljepljive ploče. Žutim ljepljivim pločama se mogu odrediti početna “žarišta” štetnika i na vrijeme provesti kemijsko suzbijanje dopuštenim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

“Bijelu mušicu kupušnjača” potrebno je u usjevima usmjereno suzbijati barem 2-3x, tijekom prvih 40-tak dana vegetacije!

Dopuštene insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) primijeniti u doba dana kada pčele ne lete, npr. u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama! Kombinaciju insekticida koristiti u nižim ili smanjenim propisanim količinama.

Također, toplo, vlažno i sparno razdoblje pogoduje brzom množenju drugih štetnika kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači, lisne uši, stjenice i različite vrste gusjenica (Pieris, Plutella, Mamestra, Autographa).

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

 

Hibridi kupusnjača i lokalna sorta varaždinsko zemlje tijekom druge polovice ljeta često su napadnuti i različitim uzročnicima bolesti, među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas)! Tome pogoduju povoljni meteorološki uvjeti: ljetni pljuskovi (i/ili navodnjavanje orošavanjem ili kišenjem), visoke temperature sa jutarnjom rosom, česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena Varaždinskog zelja dvogodišnjom “uzdržnom” selekcijom bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom. Također, budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se “zajedničke” bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju!

Dopušteni organski fungicidi u kupusu ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas)! U novije vrijeme preporučuje je preventivna primjena mikro-bioloških pripravaka koji sadrže Bacillus subtilis i druge korisne mikroorganizme! Moguće je u program zaštite od uzročnika bolesti na poljima kasnih kupusnjača, uz poštivanje ograničenja dodavati manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra.

Preporuke za preventivno suzbijanje bakterijske tamne truleži žila (Xanthomonas) i  kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima uputili smo u preporuci od 19. svibnja o.g. (npr. kalcizacija, vapneni dušik)!

 

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti u kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Preporučujemo dodati i kvalitetnija sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja u propisanim količinama.

Na smanjenje negativnog utjecaja visokih temperatura na gotovo svim povrtnim kulturama dobivena su primjenom različitih organskih biostimulatora u kombinaciji s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikro-elemenata). Dobro je folijarna (bio)gnojiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim količinama, a moguće ih je miješati sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih pripravaka) i insekticidima za zaštitu povrtnih kupusnjača.

 

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

 

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Pripremi za ispis