Prije samo osam dana (06.5. 2024.) upućena je preporuka vinogradarima o preventivnim mjerama zaštite vinove loze u prvoj polovici mjeseca svibnja o.g.!
VAŽNO: Od početka mjeseca svibnja o.g. dominira toplo i vlažno razdoblje: u dosadašnjem dijelu je zabilježeno već 9 svibanjskih kiša, a prema najavama nove su oborine ponovno započele jutros! Kiše nisu obilne, ali su učestale! Od početka ovog mjeseca na području vinorodne općine Štrigova ukupno je zabilježeno 31,0 mm oborina! Pritom je zadržavanje vlage na biljnim organima trajalo 5.037 minuta, uz prosječnu dosadašnju mjesečnu temperaturu 16,2C°! Mjesečna vlažnost zraka u dosadašnjem dijelu mjeseca iznosi 65 % (podatci sa mjernog “iMetos” uređaja na lokalitetu Železna Gora u vinskoj sorti Rajnski rizling)!
U takvim uvjetima ponovno bilježimo značajnije poraste mladica, koje su krajem proteklog tjedna (09.5. 2024.) dosezale u nekih vinskih sorti 50-ak ili više cm (npr. Muškat žuti, Moslavac bijeli, Chardonnay, Rizvanac, Rajnski rizling, Kerner i dr.)!
Već u drugom dijelu ovog tjedna očekujemo nove oborine (30-ak mm dana 16.5.), a nove su padaline ponovno moguće početkom idućeg tjedna (20.5.)!
VAŽNO: U takvim smo uvjetima u prvoj polovici mjeseca svibnja o.g. bilježili uvjete za primaran (skriveni) razvoj različitih uzročnika bolesti vinove loze: plamenjače (Plasmopara), pepelnice (Erysiphe), crne pjegavosti (Phomopsis), sive plijesni (Botrytis), te crne truleži (Guignardia) (vidi Tablicu 1.)! Početkom ovog tjedna (13.5.) na lišću vinske sorte Moslavac bijeli (Šipon) pronađeni su prvi simptomi plamenjače (Plasmopara), kao posljedica primarne zaraze zabilježene 03.5./04.5. 2024.! Budući uskoro završava skriveno razdoblje i druge svibanjske zaraze plamenjačom (inkubacija jutros 60 % od zaraze zabilježene 07.5./08.5.), naredne kiše mogu uzrokovati već sekundarne zaraze ili početak sekundarnog širenja ove bolesti u slabije zaštićenim vinogradima! Stoga vinogradarima u narednom razdoblju savjetujemo u vinskim sortama s naprednijim mladicama redovitu kontrolu lišća radi moguće pojave prvih simptoma (npr. Chardonnay, Muškat žuti, Rizvanac i sl.) i provedbu preventivnih mjera zaštite!
Tablica 1. Zabilježene primarne zaraze vinove loze u prvoj polovici svibnja 2024. godine (vinorodna općina Štrigova, lokalitet Železna Gora, mjerni uređaj “iMetos“ u vinskoj sorti Rajnski rizling):
| Uzročnik bolesti | Dani (datumi) moguće primarne zaraze |
| Plamenjača (Plasmopara) | 04.5. (blaga) (inkubacija završila 13.5. i pojava prvih simptoma na lišću); 09.5. (umjerena) (inkubacija 60 % – dana 14.5. u 6.00 sati)! |
| Pepelnica (Erysiphe) | 03.5., 04.5., 09.5. (uvjeti za zarazu askosporama) |
| Siva plijesan (Botrytis) | 04.5. i 09.5. (jake zaraze)! |
| Crna pjegavost (Phomopsis) | 02.5. (blaga zaraza), te 04.5. i 09.5. (umjerene zaraze)! |
| Crna trulež (Guignardia) | 02.5. i 04.5. (blage zaraze), te 09.5. (umjerena zaraza)! |
Moguće nestabilno i toplije razdoblje sa povremenim oborinama u narednom razdoblju (krajem ovog i početkom idućeg tjedna) pogodovat će jačem razvoju dviju najvažnijih bolesti u vinogradima: plamenjače ili peronospore (Plasmopara) i pepelnice (Erysiphe), ali i nekih drugih bolesti: npr. moguće ranije pojave sive plijesni (Botrytis) i skrivenom razvoju crne truleži grožđa (Guignardia)!
Stoga preporučujemo planirati i nastaviti provoditi redovitu preventivnu zaštitu protiv plamenjače (Plasmopara viticola) i pepelnice (Erysiphe necator), uz izbor pripravaka koji istovremeno daju zaštitu i protiv drugih gljivičnih bolesti vinove loze (npr. crna pjegavost, crvena palež, crna trulež, siva plijesan) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Ovisno o izboru fungicida za suzbijanje plamenjače i pepelnice, te količini i rasporedu zabilježenih oborina, razmaci tretiranja vinograda iznose od 8 do najviše 12 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Količina i raspored oborina, te naknadi porast temperatura zraka, može utjecati i na pojavu sušice cvata (Phoma) (na nekim lokalitetima i osjetljivim sortama) (simptomi vidljivi tek u cvatnji)! VAŽNO: Zbog slabije djelotvornosti nekih skupina fungicida na pepelnicu grožđa u Međimurskom vinogorju (npr. strobilurini, triazoli, te prvi puta protekle 2023. i neki kombinirani pripravci) (dobiveno u poljskim mikro-pokusima na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon tijekom sezona 2002.-2023.), pri njihovu izboru preporučujemo im sredinom svibnja o.g. dodavati manje količine sumpornih pripravaka ili organski meptil-dinokap!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Pepeljasti grožđani moljac (Lobesia botrana) je započeo letom prezimljujuće generacije početkom druge dekade proteklog mjeseca travnja (11.4. na lokalitetu Sveti Urban i Trnovčak-Grabrovnik), ali zbog “svježijeg razdoblja” u drugoj polovici travnja (16.4.-25.4.) njihovu kritična pojava u prvoj polovici svibnja nismo bilježili. Pojavu žutog grožđanog moljca (Eupoecillia ambiguella) do kraja proteklog tjedna nije registrirana!
Usmjereno suzbijanje njihove prezimljujuće generacije sredinom mjeseca svibnja o.g. nije potrebno provoditi!
Ove sezone od zadnjih dana proteklog mjeseca travnja (27.4.-29.4.) primjećujemo pojavu prvih simptoma od nepredvidljivog napada zelene stjenice vinove loze (Lygus spinolae) na nezaštićenom lišću osjetljivih vinskih sorti (npr. Moslavac bijeli ili Šipon)!
U mladim nasadima sadnje 2024. godine, nakon pojave prvih listića iz cjepova preporučujemo obavljati preventivnu zaštitu protiv lozinih grinja šiškarica, uz dodatak površinskih organskih i sumpornih fungicida registriranih za suzbijanje crne pjegavosti (vidi preporuke od 29.3. i 10.4. o.g.) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
U nasadima jače oštećenim i/ili napadnutim lozinim grinjama (npr. ove sezone jače napadnute vinske sorte Graševina, Rajnski rizling i dr.) moguće je koristiti folijarna gnojiva s naglašenim sadržajem amino– i huminskih kiselina. Važno: U pravilu se folijarno tretiranje vinograda (bio)gnojivima ne preporučuje istovremeno provoditi s pripravcima na osnovi teških metala, npr. Aluminij-fosetil (naročito ako su folijarna gnojiva bogata dušikom) i anorganskim spojevima, npr. sumpornim pripravcima u povišenim količinama. Također, ne miješati sumporne fungicide sa organskim meptil-dinokapom!
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr