Obavijest vinogradarima o mjerama zaštite vinove loze nakon cvatnje
Ponavljamo upozorenje vinogradarima upućeno prije tjedan dana (05.6. 2024.) o mjerama zaštite krajem/nakon cvatnje vinove loze! Premda je cvatnje počela vinskih sorti ranije epohe dozrijevanja započela sredinom treće dekade mjeseca svibnja (23.5.), dominantne vinske sorte započele su cvatnjom 5-6 dana kasnije (27.5.-28.5.)! Početkom ovog tjedna (10.6.) još je uvijek u punoj cvatnji bila vinska sorta Sauvignon cabernet! U posljednjih 14 dana kiša je padala tijekom 8 dana, te je ukupno u tom razdoblju na području vinorodne općine Štrigova zabilježeno 76,4 mm!
Nakon mjeseca svibnja, iznadprosječno vlažno, toplo i sparno razdoblje nastavljeno je i tijekom prve dekade mjeseca lipnja: prosječna je temperatura zraka u dosadašnjem dijelu mjeseca +1,24°C viša od očekivanog prosjeka (18,4°C). Lipanjskih je oborina do jutros (12.6.) zabilježeno 42,8 mm a zadržavanje vlage na biljnim dijelovima vinove loze trajalo je 5.120 minuta! Prosječna mjesečna vlažnost zraka iznosi 72 % (mjerni uređaj “iMetos” na lokalitetu Železna Gora u vinskoj sorti Rajnski rizling)!
Iznadprosječno toplo i vlažno lipanjsko razdoblje nadalje pogoduje skrivenom, ali i vidljivom, razvoju važnijih uzročnika bolesti vinove loze: plamenjače (Plasmopara), sive plijesni (Botrytis) i crne truleži (Guignardia)! U poljskom mikro-pokusu na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon (lokalitet Vučetinec), nakon tri usmjerena suzbijanja dvije dominantne bolesti: plamenjače (Plasmopara) i pepelnice (Erysiphe) do kraja prvog lipanjskog tjedna se pojavljuju simptomi plamenjače (Plasmopara) i crne truleži (Guignardia) na lišću, te sive plijesni (Botrytis) na cvjetnim organima (na netretiranom dijelu)!
U naredna dva dana očekujemo oblačno vrijeme s mogućim oborinama, a naknadno tijekom narednog vikenda i početkom idućeg tjedna (15.6.-18.6.) očekujemo porast temperatura zraka na ljetne vrijednosti (28-31°C)!
Zdravstveno stanje u nasadima: Ponovno upozoravamo da je opasnost od epidemijskog širenja plamenjače i crne truleži vinove loze krajem i nakon cvatnje vrlo velika! Nema dojave prvih simptoma sušice cvata (Phoma glomerata), a pojavu prvih simptoma pepelnice (Erysiphe) očekujemo na netretiranom grožđu u narednim danima: sredinom ili u drugoj polovici lipnja!
Nakon cvatnje vinograda preporučujemo nastaviti redovitu preventivnu zaštitu protiv plamenjače (Plasmopara viticola) i pepelnice (Erysiphe necator), uz izbor kombiniranih pripravaka koji istovremeno daju bolju postranu zaštitu i protiv drugih gljivičnih bolesti vinove loze (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Na vinskim sortama i položajima gdje je ranijih godina primijećena rana pojava sive plijesni (Botrytis), moguće je krajem cvatnje planirati primjenu specifičnih pripravaka (botriticidi)!
VAŽNO: Zbog uočene slabije djelotvornosti nekih skupina fungicida na pepelnicu grožđa u Međimurskom vinogorju (npr. strobilurini, kinolini, triazoli) (dobiveno u poljskim mikro-pokusima na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon tijekom sezona 2002.-2022.) njihova učinkovitost je zadovoljavajuća tek u kombinaciji ili mješavini s drugim skupinama!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Pepeljasti grožđani moljac (Lobesia botrana) je započeo letom prezimljujuće generacije početkom druge dekade proteklog mjeseca travnja (11.4. na lokalitetu Sveti Urban i Trnovčak-Grabrovnik), ali naknadno njihovu kritičnu pojavu tijekom mjeseca svibnja nismo bilježili. Pojava žutog grožđanog moljca (Eupoecillia ambiguella) je u dosadašnjem dijelu praćenja zabilježena ulovom samo jednog leptira! Stoga usmjereno suzbijanje njihove prezimljujuće generacije prije cvatnje vinograda nije bilo potrebno provoditi, a nismo zabilježili niti brojniju pojavu njihovih ličinki tijekom cvatnje u Međimurskom vinogorju!
Nakon cvatnje vinograda preporučujemo provoditi prvo usmjereno suzbijanje ličinki američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) – prirodnog širitelja zlatne žutice vinove loze (Grapevine Flavescence dorée, FD)! Nakon što je 2018. godine cijelo Međimursko vinogorje proglašeno demarkirano područje, obveza svih posjednika vinograda je suzbijanje američkog cvrčka (Scaphoideus titanus): prijenosnika karantenskog štetnog organizma Grapevine flavescence doreé MLO (zlatna žutica vinove loze) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Demarkirana područja obuhvaćaju zaraženo područje širine najmanje 1 km od mjesta na kojem je utvrđena prisutnost zlatne žutice vinove loze i sigurnosno područje širine najmanje 5 km računajući od granice zaraženog područja! Osim vlasnika nasada europske plemenite vinove loze (Vitis vinifera L.), mjere zaštite se moraju provoditi na pojedinačnom trsju uz okućnice (“brajde”), ali i direktno rodnoj američkoj lozi (nema otpornih sorti na karantensku zlatnu žuticu)!
Prirodni prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim katastarskim općinama, ali također u nezaraženim vinogradarskim područjima Međimurja (npr. središnji dio Županije)! Prema iskustvima iz ranijih sezona brojnost vektora je različita od vinograda do vinograda, te ovisi o primjeni insekticida koje vinogradari koriste za suzbijanje drugih štetnika tijekom ljetnih mjeseci (grožđanih moljaca), kada se rokovi tretiranja poklapaju s vremenom suzbijanja američkog cvrčka!
U nekim vinogradima u kojima su provedene obavezne mjere suzbijanja naknadno u kolovozu i rujnu također bilježimo veći broj ulova američkih cvrčaka na žutim ljepljivim pločama, iz razloga što iz susjednih netretiranih vinograda vektori prelijeću u zaštićene položaje u kojima prestaje djelovanje primijenjenih insekticida u drugoj polovici lipnja i tijekom srpnja! Dodatna zaštita u mjesecu kolovozu i rujnu nije moguća zbog početka dozrijevanja grožđa, blizine berbe i propisane karence! Iz tih razloga i dosadašnjih iskustva mjeru suzbijanja vektora u demarkiranom području moraju provoditi svi posjednici vinove loze jer naknadno širenje ove bolesti teško možemo zaustaviti!
U žarištu (1 km) i sigurnosnom području (5 km) posjednici bilja su obvezni redovito pratiti američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati štetnika prema programu koji propisuje primjenu registriranih insekticida u Republici Hrvatskoj za tu namjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Zbog otrovnosti i opasnosti insekticida protiv grožđanih moljaca i američkog cvrčka na pčele, potrebno je prije primjene insekticida pokositi cvatući podrast u vinogradima (a naročito bijelu djetelinu), te primjenu obavljati u kasnijim večernjim satima kada pčele ne lete!
Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.
Kako ne možemo predvidjeti količinu i raspored oborina u drugoj polovici kolovoza i tijekom rujna o.g., uz redovite mjere zaštite protiv uzročnika bolesti (Plasmopara, Erysiphe, Botrytis) i štetnika (Lobesia, Scaphoideus), dobro je krajem mjeseca lipnja i tijekom srpnja planirati i provoditi tretiranje folijarnim vodo-topivim gnojivima s naglašenim sadržajem hranjiva kalcij:magnezij:kalij (Ca:Mg:K2O)! Time se pozitivno utječe na jačanje kožice bobica kako bi bile otpornije na pucanje pri mogućim jačim kasno-ljetnim i rano-jesenskim padalinama!
Izbjegavati miješanje folijarnih gnojiva sa teškim metalima (npr. bakarnim pripravcima, sredstva koja sadrže Al-fosetil) i anorganskim spojevima (npr. sumpornim fungicidima)!
U mladim nasadima sadnje 2024. godine, preporučujemo koristiti kombinirane fungicide protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara). Protiv pepelnice (Erysiphe) je u takvim nasadima moguće nastaviti koristiti sumporne fungicide zbog kraćeg odbijajućeg učinka na srneću divljač! U mladim nasadima je također potrebno suzbijanje američkog cvrčka (Scaphoideus)!
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.