Preporuka, Vinogradarstvo

U danima 05.6. i 12.6. upućene su preporuke vinogradarima o preventivnim mjerama zaštite vinove loze tijekom/krajem cvatnje vinove loze! To stoga jer je cvatnja vinskih sorti ranije epohe dozrijevanja započela sredinom treće dekade mjeseca svibnja (23.5.) (npr. Chardonnay, Muškat žuti, Rizvanac i dr.), a dominantne vinske sorte započele su cvatnjom 5-6 dana kasnije (27.5.-28.5.)(npr. Graševina, Moslavac bijeli ili Špon i dr.)! Početkom druge dekade lipnja (10.6.) još je uvijek u punoj cvatnji bila vinska sorta Sauvignon cabernet!

Lipanjske su oborine u dosadašnjem dijelu mjeseca obilježile prvih 12 dana, kada je u Međimurskom vinogorju tijekom osam kišnih dana zabilježeno 47,2 mm oborina! Posljednjih su šest dana najviše temperature u hladovini 27,6-31,7°C i traje drugi lipanjski “toplinski udar”! Pritom je vrlo sparno, prosječna vlažnost zraka u dosadašnjem dijelu mjeseca u vinogorju iznosi 71 %, a zadržavanje vlage na biljnim organima ukupno od početka lipnja traje 6.140 minuta (podatci s mjernog uređaja “iMetos” na lokalitetu Železna Gora, vinska sorta Rajnski rizling). U naredna 5-6 dana nadalje će biti vrlo vruće (31-35°C) i sparno, uz moguće nepredvidljive oborine (21./22.6., 26.6.)!

Tablica 1. Prva pojava uzročnika bolesti vinove loze u poljskom mikro-pokusu (Vučetinec) na netretiranom trsju vinske sorte Moslavac bijeli (Šipon) tijekom 2024. godine (do 18.6. 2024.):

*pregledi mikro-pokusa od 09.5. do 18.6. 2024.!

Nakon iznadprosječno vlažnog (kišnog) i toplog mjeseca svibnja i tijekom prve dvije dekade lipnja  o.g. bilježimo vrlo povoljne uvjete za razvoj uzročnika bolesti vinove loze (vidi Tablicu 1.)!

Zdravstveno stanje u nasadima: Sve su vinske sorte u proteklom razdoblju završile cvatnjom i traje intenzivan rast i razvoj bobica. U Tablici 1. su prikazani dani prve pojave i dosadašnja potencijalna štetnost važnijih uzročnika bolesti vinove loze u Međimurskom vinogorju. Zbog iznadprosječne topline i ranijih oborina bilježimo epidemijski razvoj najopasnije bolesti vinove loze: plamenjače ili peronospore (Plasmopara). Ne netretiranom trsju nakon 13. lipnja o.g. pojavljuju se simptomi crne truleži (Guignardia) i plamenjače (Plasmopara) na tek zametnutim bobicama, dok su siva plijesan (Botrytis) i sušica cvata (Phoma) sporadično bile vidljive na cvjetnim organima. Također, na netretiranom trsju vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon vidljivi su simptomi crne pjegavosti (Phomopsis) na bazalnom lišću i donjem dijelu mladica (kao posljedica primarnih zaraza tijekom travnja i početkom svibnja o.g.)! Pojavu pepelnice grožđa (Erysiphe) očekujemo narednih dana!

VAŽNO: Zbog takvog stanja vinogradarima preporučujemo redovito pratiti zdravstveno stanje vinograda, a naredne mjere zaštite krajem lipnja o.g. planirati i obavljati u razmacima 10-12 dana! Preporučujemo nastaviti mjere usmjerene zaštite kombiniranim tvorničkim sustavnim i površinskim pripravcima za preventivnu zaštitu vinograda od najvažnijih uzročnika bolesti (Plasmopara, Erysiphe), uz izbor pripravaka koji istovremeno daju zaštitu i protiv drugih gljivičnih bolesti vinove loze (npr. siva plijesan, crna trulež, crna pjegavost, crvena palež, kisela trulež) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Zbog uočene slabije djelotvornosti nekih skupina fungicida na pepelnicu grožđa u Međimurskom vinogorju (npr. strobilurini, kinolini, triazoli i neki kombinirani pripravci) (dobiveno u poljskim mikro-pokusima na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon tijekom sezona 2002.-2023.) njihova učinkovitost je zadovoljavajuća tek u kombinaciji ili mješavini s drugim skupinama!

Zbog brzog razvoja bobica nakon cvatnje moguće je planiranje i provođenje mjera zaštite protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) na osjetljivim vinskim položajima i sortama registriranim kemijskim ili biološkim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Nakon 17. lipnja o.g. na sva četiri praćenja lokaliteta u vinogorju bilježimo početak leta druge (ljetne) generacije leptira pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana). Zbog naknadnog razvoja rane plijesni na oštećenim bobicama prag tolerantnosti ove populacije je nula, odnosno potrebno je na vrijeme poduzeti mjere usmjerene zaštite od pojave i razvoja njihovih ličinki!

 VAŽNO: U drugoj zaštiti nakon cvatnje vinograda preporučujemo planirati i provoditi drugo usmjereno suzbijanje ličinki američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) – prirodnog širitelja zlatne žutice vinove loze (Grapevine Flavescence dorée, FD) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Sukladno proglašenju demarkiranih područja (NN 55/2018) na području Međimurske županije zlatna žutica vinove loze se više ne smatra ograničeno prisutna pri pojedinačnom trsju u pojedinim vinogradima na području katastarskih općina Sveti Urban, Dragoslavec i Železna Gora, već je cijelo vinogorje proglašeno demarkiranim područjem! Demarkirana područja obuhvaćaju zaraženo područje širine najmanje 1 km od mjesta na kojem je utvrđena prisutnost zlatne žutice vinove loze i sigurnosno područje širine najmanje 5 km računajući od granice zaraženog područja! Osim vlasnika nasada europske plemenite vinove loze (Vitis vinifera L.), mjere zaštite se moraju provoditi na pojedinačnom trsju uz okućnice (“brajde”), ali i  direktno rodnoj američkoj lozi (nema otpornih sorti na karantensku zlatnu žuticu)!

Prirodni prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim katastarskim općinama, ali također u nezaraženim vinogradarskim područjima Međimurja!

U žarištu (1 km) i sigurnosnom području (5 km) posjednici bilja su obvezni redovito pratiti američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati štetnika prema programu koji propisuje najmanje dvije do tri aplikacije insekticida registriranih u Republici Hrvatskoj za tu namjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Zbog otrovnosti i opasnosti insekticida protiv grožđanih moljaca i američkog cvrčka na pčele, potrebno je prije primjene insekticida pokositi cvatući podrast u vinogradima (a naročito bijelu djetelinu), te primjenu obavljati u kasnijim večernjim satima kada pčele ne lete!

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

Kako ne možemo predvidjeti količinu i raspored oborina u drugoj polovici kolovoza i tijekom rujna o.g., uz redovite mjere zaštite protiv uzročnika bolesti (Plasmopara, Erysiphe, Botrytis) i štetnika (Lobesia, Scaphoideus), dobro je krajem mjeseca lipnja i tijekom srpnja planirati i provoditi tretiranje folijarnim vodo-topivim gnojivima s naglašenim sadržajem hranjiva kalcij:magnezij:kalij (Ca:Mg:K2O)! Time se pozitivno utječe na jačanje kožice bobica kako bi bile otpornije na pucanje pri mogućim jačim kasno-ljetnim i rano-jesenskim padalinama!

Izbjegavati miješanje folijarnih gnojiva sa teškim metalima (npr. bakarnim pripravcima, sredstva koja sadrže Al-fosetil) i anorganskim spojevima (npr. sumpornim fungicidima)!

U mladim nasadima sadnje 2024. godine preporučujemo koristiti kombinirane fungicide protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara). Protiv pepelnice je u takvim nasadima moguće nastaviti koristiti sumporne fungicide, ali u smanjenim koncentracijama primjene (primjena samo u kasnim popodnevnim ili večernjim satima, jer sumporni fungicidi na temperaturama >28°C i povišenim koncentracijama (>0,5 %) pokazuju fitotoksičnost na najmlađe lišće)!

VAŽNO: Sa naglim porastom temperatura zraka bilježimo i pojavu prvih simptoma bolesti koja nastaju zbog razaranja drva ili začepljenja žilnog staničja u trsju vinove loze, od koji su najčešće: apopleksija (“eska”) (Phaemoniella chlamydospora, Togninia minima, Fomitiporia mediterranea) (uočeno u danima nakon 05.6. 2024. uglavnom na sortama Sauvignon bijeli, Moslavac ili Šipon i Sauvignon cabernet), sušenje krakova trsa i upala kore (Eutypa lata, Botryosphaeria obtusa), te zlatna žutica (Grapevine Flavescence dorée, FD) (uočeno od 13.6. 2024. na sorti Rajnski rizling).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr