Obavijest međimurskim vinogradarima o mjerama treće usmjerene zaštite vinograda nakon cvatnje
Prije 10 dana upućena je preporuka o mjerama druge usmjerene zaštite vinograda nakon cvatnje (21.6. 2024.)!
Proteklih je 10ak dana obilježilo vruće i vrlo sparno meteorološko razdoblje: najviše su dnevne temperature u hladovini u snim danima spomenutog razdoblja bile u rasponu 27,4-33,3°C! Oborina je u vinogorju od početka zadnje dekade mjeseca lipnja bilo malo, tek 2,4 mm! Sparina je vrlo izražena s dnevnim prosjecima 63-74 % (na području vinorodne općine Štrigova – Železna Gora, mjerni uređaj “iMetos” u vinskoj sorti Rajnski rizling)! Danas, uz sjeverna zračna strujanja, očekujemo oborine u obliku dnevnog grmljavinskog pljuska (15-20 mm). Naredna 2-3 dana će malo osvježiti (25-27°C), ali krajem tjedna ponovno očekujemo ljetne vrućine (30-33°C) (05.7.-07.7.)!
Bobice se brzo razvijaju, pa u nekih vinskih sorti već prije 7-9 dana bilježimo početak zatvaranja grozda (npr. Rajnski rizling, Pinot sivi i sl.).
Prve simptome najopasnije bolesti vinove loze plamenjače (Plasmopara) ove sezone pronalazili smo na lišću već 23.5. 2024. (slično kao protekle 2023.), ali istovremeno se ove sezone u vidljivom obliku na lišću pojavljuje i crna trulež (Guignardia)! Od sredine svibnja (15.5.) do sredine lipnja (16.6.) o.g. u Međimurskom vinogorju je tijekom 20 kišnih dana zabilježeno čak 170,0 mm oborina! Na netretiranom je trsju do sredine zadnje dekade mjeseca lipnja o.g. (25.6.) zaraza netretiranog grožđa bila je >90 % (poljski mikro-pokus na lokalitetu Vučetinec, netretirano trsje vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon)! Ali, pritom su štete od crne truleži grožđa (Guignardia) dvostruko veće nego od plamenjače (Plasmopara) (vidi Tablicu 1.)! Prve simptome pepelnice grožđa (Erysiphe) na netretiranom trsju zabilježili smo 26.6. 2024.! Grožđe (peteljkovina) još uvijek može biti zaraženo od moguće kasne (srpanjske) zaraze uzročnikom plamenjače (Plasmopara). Vinogradarima savjetujemo redovito pregledavati zdravstveno stanje nasada i nastaviti mjere usmjerene zaštite primjenom kombiniranih organskih fungicida za suzbijanje plamenjače (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Tablica 1. Prva pojava i početna štetnost uzročnika bolesti vinove loze u poljskom mikro-pokusu (Vučetinec) na netretiranom trsju vinske sorte Moslavac bijeli (Šipon) tijekom 2024. godine (do 26.6. 2024.):
Uzročnik bolesti | Datum prve pojave | Zaraženi organi | *Štetnost |
Plamenjača (Plasmopara) | 23.5. 2024. | samo lišće | Da |
Crna trulež (Guignardia) | 23.5. 2024. | samo lišće | Da |
Siva plijesan (Botrytis) | 03.6. 2024. | cvjetni organi | ? |
Sušica cvata (Phoma) | 04.6. 2024. | cvjetni organi | ? |
Crna trulež (Guignardia) | 13.6. 2024. | zametnute bobice | >65 % |
Plamenjača (Plasmopara) | 18.6. 2024. | zametnute bobice | >30 % |
Pepelnica (Erysiphe) | 26.6. 2024. | – | ? |
*pregledi i ocjene mikro-pokusa od 09.5. do 26.6. 2024.!
Mikro-pokus smo protiv najopasnije bolesti plamenjače (Plasmopara) i pepelnice (Erysiphe) u dosadašnjem dijelu sezone usmjereno tretirali pet puta tijekom razdoblja od 09.5. 2024. do 25.6. 2024. (prosječni razmak tretiranja 11,5 dana tijekom kojih je prosječno zabilježeno 33,8 mm oborina): istraživali smo učinkovitost anorganskih spojeva (bakar-glukonat, sumpor), mikro-bioloških pripravaka (Bacillus amyloliquefaciens FZB 24 13), te organskih pojedinačnih ili kombiniranih djelatnih tvari registriranih za suzbijanje plamenjače (Plasmopara) (abecednim redom: ametoktradin & dimetomorf; amisulbrom, bakar-hidroksid & cimoksanil; bakar-hidroksid & bakar-oksiklorid & benalaksil-M; ciazofamid, cimoksanil, ditianon & kalijevi fosfonati; folpet, folpet & metalaksil-M; kaptan, kalijevi fosfonati; mandipropamid & zoksamid, metalaksil-M; zoksamid & cimoksanil te zoksamid & oksatiapiprolin) i pepelnice (Erysiphe) (abecednim redom: ciflufenamid; ciflufenamid & difenkonazol; fluopyram & tebukonazol; fluksapiroksad; krezoksim-metil & penkonazol; metrafenon; piriofenon; prokinazid; tebukonazol & trifloksistrobin; tebukonazol i tetrakonazol). Od registrirane 32 djelatne tvari (za suzbijanje plamenjače i pepelnice) u mikro-pokusu tijekom 2024. sezone postrani učinak na crnu trulež grožđa (Guignardia) ne pokazuje njih 59,4 %! Stoga u nekim vinogradima zbog “nesretnog” odabira fungicida za suzbijanje plamenjače (Plasmopara) i pepelnice (Erysiphe) vinogradari mogu tijekom 2024. izgubiti dio uroda grožđa zbog nesmetane pojave i razvoja crne truleži (Guignardia)!
Vrućina i sparina u narednom razdoblju nadalje pogoduje i aktivnom širenju pepelnice vinove loze (Erysiphe), a značajan razvoj ove bolesti na netretiranom i slabije zaštićenom grožđu očekujemo u narednih 20-ak dana! Stoga u narednim mjerama zaštite preporučujemo nastaviti suzbijanje pepelnice vinove loze registriranim pojedinačnim ili kombiniranim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
VAŽNO: Zbog uočene slabije djelotvornosti nekih skupina fungicida na pepelnicu grožđa u Međimurskom vinogorju (npr. strobilurini, kinolini, triazoli, neki kombinirani pripravci) (dobiveno u poljskim mikro-pokusima na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon tijekom sezona 2002.-2023.), u aplikacijama nakon cvatnje vinograda ne preporučujemo njihovu pojedinačnu primjenu!
U mladim nasadima sadnje 2024. godine preporučujemo koristiti kombinirane fungicide protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Protiv pepelnice je u takvim nasadima moguće nastaviti koristiti sumporne fungicide, ali u smanjenim koncentracijama primjene (primjena samo u kasnim popodnevnim ili večernjim satima, jer sumporni fungicidi na temperaturama >30°C i povišenim koncentracijama (>0,5 %) pokazuju fito-toksičnost na najmlađe lišće)!
Nakon 17. lipnja o.g. na sva četiri praćenja lokaliteta u vinogorju bilježimo početak leta druge (ljetne) generacije leptira pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana), koji nadalje traje na svim praćenim lokalitetima u Međimurskom vinogorju. Za razliku od prezimljujuće populacija, njihova je ljetna pojava vrlo štetna. Gusjenice ljetne populacije oštećuju bobice, nakon čega dolazi do nesmetanog razvoja plijesni i truleži grožđa! Stoga u narednom razdoblju preporučujemo nastaviti poduzimanje preventivnih mjera njihova suzbijanja primjenom registriranih insekticida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
VAŽNO: U trećoj zaštiti nakon cvatnje vinograda preporučujemo nastaviti usmjereno suzbijanje ličinki američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) – prirodnog širitelja zlatne žutice vinove loze (Grapevine Flavescence dorée, FD) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Zbog velikog fito-sanitarnog rizika, a sukladno proglašenju demarkiranih područja (NN 55/2018) na području Međimurske županije zlatna žutica vinove loze se više ne smatra ograničeno prisutna pri pojedinačnom trsju u pojedinim vinogradima na području katastarskih općina Sveti Urban, Dragoslavec i Železna Gora, već je cijelo vinogorje proglašeno demarkiranim područjem! Demarkirana područja obuhvaćaju zaraženo područje širine najmanje 1 km od mjesta na kojem je utvrđena prisutnost zlatne žutice vinove loze i sigurnosno područje širine najmanje 5 km računajući od granice zaraženog područja! Osim vlasnika nasada europske plemenite vinove loze (Vitis vinifera L.), mjere zaštite se moraju provoditi na pojedinačnom trsju uz okućnice (“brajde”), ali i direktno rodnoj američkoj lozi (nema otpornih sorti na karantensku zlatnu žuticu)!
Prirodni prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim katastarskim općinama, ali također u nezaraženim vinogradarskim područjima Međimurja!
U žarištu (1 km) i sigurnosnom području (5 km) posjednici bilja su obvezni redovito pratiti američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati štetnika prema programu koji propisuje najmanje dvije do tri aplikacije insekticida registriranih u Republici Hrvatskoj za tu namjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
VAŽNO: U narednim danima obavezno postaviti žute ljepljive ploče kako bi se pratila brojnost odraslih oblika američkog cvrčka (Scaphoideus)!
Zbog otrovnosti i opasnosti insekticida protiv grožđanih moljaca i američkog cvrčka na pčele, potrebno je prije primjene insekticida pokositi cvatući podrast u vinogradima (a naročito bijelu djetelinu), te primjenu obavljati u kasnijim večernjim satima kada pčele ne lete!
VAŽNO: Ove sezone od kraja prvog tjedna mjeseca lipnja (05.6.) bilježimo i pojavu prvih simptoma bolesti koja nastaju zbog razaranja drva ili začepljenja žilnog staničja u trsju vinove loze, od koji su najčešće: apopleksija (“eska”) (Phaemoniella chlamydospora, Togninia minima, Fomitiporia mediterranea) (uočeno uglavnom na sortama Sauvignon, Sauvignon cabernet, Muškat, žuti, Rajnski rizling, Moslavac bijeli ili Šipon), sušenje krakova trsa i upala kore (Eutypa lata, Botryosphaeria obtusa), te fitoplazmatske žutice (Grapevine Flavescence dorée, FD i dr.) (uočeno od sredine mjeseca lipnja (13.6.) na sortama Chardonnay, Rajnski rizling, Pinot sivi, Sauvignon bijeli i dr.).
Kako ne možemo predvidjeti količinu i raspored oborina u drugoj polovici kolovoza i tijekom rujna o.g., uz redovite mjere zaštite protiv uzročnika bolesti (Plasmopara, Erysiphe, Botrytis) i štetnika (Lobesia, Scaphoideus), dobro je tijekom srpnja planirati i provoditi tretiranje folijarnim vodo-topivim gnojivima s naglašenim sadržajem hranjiva kalcij:magnezij:kalij (Ca:Mg:K2O)! Time se pozitivno utječe na jačanje kožice bobica kako bi bile otpornije na pucanje pri mogućim jačim kasno-ljetnim i rano-jesenskim padalinama!
Izbjegavati miješanje folijarnih gnojiva sa teškim metalima (npr. bakarnim pripravcima, sredstva koja sadrže Al-fosetil) i anorganskim spojevima (npr. sumpornim fungicidima)!
VAŽNO: ZBOG VISOKIH DNEVNIH TEMPERATURA ZRAKA APLIKACIJE OBAVLJATI U VEČERNJIM (NOĆNIM) SATIMA!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.