Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Uputa za prve usmjerene zaštite mladih biljčica krizantema (uzročnici bolesti, štetni kukci, fitofagne grinje, nematode) upućena je prije dva tjedna (27.6. 2024.)!

Porastom prosjeka mjesečnih temperatura i relativne vlažnosti zraka tijekom srpnja i kolovoza, posljednjih sezona zaprimamo od proizvođača krizantema iz SZ Hrvatske biljne uzorke i fotografije za koje temeljem izgleda oštećenih biljaka, etiologije mogućih patogena, poduzetih agrotehničkih i kemijskih mjera zaštite, te registriranih meteoroloških uvjeta vjerujemo da potječu od bakterijskih infekcija. Znakovi zaraza se malo razlikuju ovisno razvija li se bolest već na mladim biljčicama ili u kasnijim stadijima razvoja. U oba slučaja inficirane biljke relativno brzo propadaju.

Uz osjetljive vrste domaćina i postojanje izvora zaraze, poznato je da bakterijskim biljnim infekcijama pogoduju povišene temperature (optimalno 28° do 30°C), dovoljno vlage (oborine, rosa, magla; navodnjavanje zalijevanjem ili orošavanjem) i zasićenost zraka vlagom.

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za početni razvoj bolesti i štetnika krizantema u prvoj dekadi srpnja 2024. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 10.7. 2024. u 6.00 h):

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!

Srpanj je u višegodišnjim prosjecima najtoplije razdoblje u godini na području Međimurja, a vrijeme je u prvoj dekadi ovog mjeseca toplije i na svim mjestima s manje oborinama od očekivanjima (vidi Tablicu 1.)! Još od druge polovice proteklog lipnja bilježimo vrlo vruće ili toplo i vrlo sparno razdoblje uz ne previše oborina (u drugoj polovici proteklog lipnja značajnijih oborina u Međimurju nismo zabilježili)! U zadnjoj su dekadi lipnja dominirali vrući ljetni dani, najčešće s dnevnim vrijednostima 28,3-34,6°C! U prva četiri srpanjska dana temperature zraka su bile nešto manje od očekivanog prosjeka, ali posljednjih pet dana ponovno rastu na vrijednosti 29,5-34,7°C! Početkom mjeseca (01.7.), gotovo nakon tri tjedna, na većini mjesta je zabilježena kiša u količini nešto većoj od 10 mm (naročito u istočnom dijelu Županije)! U narednih tjedan dana nadalje očekujemo ljetne visoke vrijednosti temperature zraka 34-37°C!

U proizvodnji krizantema struka i znanost opisuje nekoliko bakterijskih bolesti, od koji se po simptomima na nadzemnim organima ističu palež (Erwinia chrysanthemi) i lisna pjegavost (Pseudomonas cichorii). No, bez obzira na razlike u simptomatologiji i determinaciji vrste, moguća pojava i razvoj uz mjere zaštite su relativno slične i/ili iste svim bakterijskim uzročnicima biljnih bolesti!

Biljne bakterije i njima vrlo slične fitoplazme posljednjih godina pričinjavaju sve veće ekonomske štete u hortikulturnoj proizvodnji (voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, cvjećarstvu i rasadničarstvu). Bakterijske biljne bolesti prepoznajemo po nekim znakovima (simptomima) koji nisu tipični drugim uzročnicima. Takve su slijedeće negativne posljedice: pojava bakterijskog iscjetka, formiranje nepravilnih izraslina (bakterijski rak), nenadano i brzo venuće, “masne” pjege na lišću i plodovima, te izražena palež bez vidljivih “prevlaka” tipičnih za (pseudo)gljivične bolesti! Za biljke opasne vrste bakterija posjeduju neka zajednička svojstva: jednostavni su, prokariotski i jednostanični organizmi, vrlo prilagodljivi i promjenljivi! Bakterije se razmnažaju dijeljenjem (izuzev roda Streptomyces), pa od samo jedne stanice uz optimalne uvjete u 24 sata nastaje 17 milijuna novih jedinki.

U kontinentalnoj regiji naše zemlje globalnom promjenom klime ljeta postaju sve toplija i sparna, učestale su pojave grmljavinskog nevremena s olujnim vjetrom i tučom, a zime su sve manje hladne. Promet (uvoz) biljnog materijala svake godine sve više raste, a takvi događaji pogoduju porastu šteta od bakterijskih biljnih bolesti! Osim po tipičnim znakovima bolesti, sigurna dijagnoza fitopatogenih bakterioza je moguća u ovlaštenim laboratorijima. Pritom se uzročnik bolesti izolira u čistu kulturu, rod bakterija se može determinirati prema Gram-reakciji, broju i lokaciji nastavaka na stanicama, rastu na selektivnim medijima i pomanjkanju kisika. Ipak, puno su brže i sigurnije novije imunološko-biološke metode determinacije (ELISA, PCR), naročito prilikom dokazivanja sojeva bakterija, odnosno u slučaju skrivene ili latentne kontaminacije biljnog materijala.

Izravne mjere suzbijanja bakterijskih bolesti nisu niti približno učinkovite kao kod kemijske kontrole većine (pseudo)gljivičnih epifitocija. Vegetativni reproduktivni organi (i/ili sjeme) porijeklom sa bakterijama inficiranih biljaka većinom je kontaminirano ili zaraženo, pa je korištenje zdravstveno ispravnog reproduktivnog biljnog materijala osnovna preventivna mjera zaštite! Prve zaražene biljke u usjevu koje pokazuju simptome nalik fitopatogenim bakterijama dobro je odmah ukloniti.

U Republici Hrvatskoj nema registriranih i dovoljno učinkovitih pripravaka za suzbijanje bakterijskih bolesti krizantema.

Ipak, za primjenu u ukrasnom bilju u našoj su zemlji registrirani neki anorganski bakarni spojevi i Al-fosetil, koji pokazuju izvjestan preventivni antibakterijski učinak. U novije vrijeme preporučuje je preventivna primjena mikro-bioloških pripravaka koji sadrže Bacillus subtilis i druge korisne mikroorganizme.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Nastaviti sa mjerama redovite (preventivne) zaštite krizantema protiv uzročnika bolesti, štetnih kukaca, fitofagnih grinja i lisnih nematoda prema prethodnoj uputi (27.6. 2024.)! U drugoj polovici i krajem srpnja očekujemo štete uz uzročnika propadanja korijena i prizemnog dijela stabljike nedovoljno zaštićenih presadnica krizantema uzgajanim na gredicama, moguća je pojava lisnih pjegavosti krizantema (Alternaria, Septoria), te od fitofagnih stjenica i kalifornijskog tripsa (Frankliniella)!

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr