Obavijest vlasnicima plantažnih nasada koštičavog voća

Od posljednje preporuke za moguće zaštite koštičavog voća proteklo je nešto više od dva tjedna (26.6.). Ranije nego prosječnih sezona započela je i traje ovogodišnja berba nekih koštičavih vrsta i sorata ranijeg dospijeća (neke sorte nektarina, šljiva i bresaka) (npr. Suncrest, President, Ruth gerstetter, Claifornia blue). Ali, na položajima i nasadima gdje još uvijek dozrijevaju plodovi nekih kasnijih sorti bresaka, a plodovi srednje kasnih sorti šljive počinju mijenjati boju i u narednom razdoblju započinju dozrijevanjem (npr. Stanley, Bistrica).

Već šest dana uzastopno najviše su dnevne temperature zraka u središnje dijelu Međimurja raspona 31,5-36,4°C (u hladovini), a isto očekujemo narednih tjedan dana (32-37°C)! Jutra su također topla s vrijednostima uz riječne doline 19,5-20,8°C pa nema dugotrajne rose! Uvjeti za razvoj većeg broja biljnih bolesti u voćarstvu u takvim uvjetima nisu optimalni, (vidi Tablicu 1.), ali bilježimo pojačani let leptira – uzročnika crvljivosti plodova bresaka i šljiva (vidi Tablicu 2.)!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika koštičavog voća u prvoj polovici srpnja 2024. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 12.7. 2024. u 6.00 h):

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm) Vlaženje lišća (min) Prosječna vlažnost zraka Prosječna temperatura zraka
Železna Gora  8,0 mm 1.240 minuta 64,00 % 23,26°C
M. Središće 6,4 mm 1.835 minuta 71,94 % 23,30°C
Donja Dubrava 17,8 mm 3.620 minuta 64,66 % 23,42°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!

Vrlo kišovito u Međimurju je bilo od sredine svibnja do sredine lipnja o.g. (tada je tijekom 20 kišnih dana zabilježeno 170 ili nešto više mm oborina), ali već od druge polovice proteklog mjeseca dominiraju vrući ljetni dani, te smo posljednjih mjesec dana bilježili tri “toplinska udara”: u danima 17.6.-21.6. (30,2-33,7°C), zatim u danima 26.6.-30.6. (28,6-34,6°C), te svi dani nakon 06.7. 2024. (31,5-36,4°C) s najavama da će isto potrajati do kraja idućeg tjedna (18.7. 2024.)!! Spomenuto kišno razdoblje od sredine svibnja do sredine lipnja o.g. pogodovalo je razvoju bolesti lišća i plodova koštičavog voća, npr. krastavosti (Venturia), šupljikavosti lišća (Stigmina), te smeđe truleži plodova (Monilinia), dok se na šljivama još javljaju hrđa (Tranzschelia) i plamenjača (Polystigma), a na trešnjama i višnjama kozičavost lišća (Blumeriella). Na netretiranim stablima i osjetljivim sortama trešnje (npr. Van u središnjem dijelu Županije) proteklih 40-ak dana značajno se raširila zaraza uzročnikom šupljikavosti i kozičavosti lišća, uz masovnije prijevremeno otpadanje oboljelog lišća!

VAŽNO: U prvoj polovici mjeseca srpnja o.g. bilježimo najbrojnije ovogodišnje ulove leptira breskvina savijača (Cydia molesta) i šljivina savijača (Cydia funebrana) (naročito u manjim mješovitim voćnjacima gdje se ne provodi njihovo usmjereno suzbijanje)! U posljednjih mjesec dana nema značajnog prekida leta breskvina moljca (Anarsia lineatella), pa sama brojnost leptira ne određuje kada je završila prva i započela letom druga generacija!

Tablica 2. Prosječni dnevni ulovi nekih štetnika na feromonskim trapovima u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja tijekom prve polovice mjeseca srpnja 2024. (od 28.6. do 12.7. 2024.)!:

Štetni organizam Cydia molesta Cydia funebrana Anarsia lineatella
Prosječni dnevni ulov leptira 5,9 5,8 0,4

Cydia molesta=breskvin savijač; Cydia funebrana=šljivin savijač; Anarsia lineatella=breskvin moljac!

Njihova ljetna populacija uzrokuje “crvljivost” plodova, zbog koje se naknadno jače razvija trulež plodova (Monilinia). Uzročnici “crvljivosti” bit će jače usmjereni na sorte bresaka i šljiva kasnijih rokova dozrijevanja plodova! Od početka mjeseca srpnja o.g. u središnjem dijelu Županije na netretiranim stablima šljive sorte Stanley pronalazimo prve “crvljive” plodove.

Ipak, ljetne mjere zaštite u koštičavom su voću vrlo ograničene dozrijevanjem pojedinih voćnih vrsta i pripadajućom karencom sredstva za zaštitu bilja. Koštičave voćne vrste i sorte čiji plodovi dozrijevaju ovih dana ili traje njihova berba ne preporučujemo tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja!

U narednim danima valja planirati mjere zaštite samo u nasadima (ili dijelovima nasada) bresaka i šljiva sa sortama kasnije epohe dozrijevanja, čiji početak berbe se očekuje u prvoj polovici ili sredinom mjeseca kolovoza.

Prednost dajemo fungicidima kraće karence (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili je za suzbijanje dominantnih uzročnika bolesti moguće koristiti biološke pripravke na osnovi Bacillus subtilis (Bacillus amyloliquefaciens) (K=nije primjenljivo)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Pri izboru insekticida za suzbijanje ljetne populacije uzročnika crvljivosti plodova bresaka i nektarina (Cydia molesta, Anarsia lineatella) voditi računa o propisanoj karenci i najvećem broju dopuštenih tretiranja jednim te istim pripravkom u sezoni (u pravilu jedan te isti insekticid ne koristimo više od 2x tijekom sezone). Svakako u sortama bresaka i nektarina kasnijih rokova dozrijevanja prednost u narednom razdoblju dajemo pripravcima kraće karence (7-14 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!.

Na srednje kasnim i kasnim sortama šljiva koje dozrijevaju tijekom kolovoza u narednim razdoblju preporučujemo usmjereno suzbijanje druge generacija šljivina savijača (Cydia funebrana)! Izbor insekticida je u šljivama značajno manji nego u breskvama i nektarinama, a prednost u narednom razdoblju dajemo pripravcima s propisanim karencama 7-14 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Moguće je protiv uzročnika crvljivosti bresaka, nektarina i šljiva u narednim danima umjesto kemijskih koristiti biološke insekticide (B.t.k.) (K=nije primjenljivo) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Voćare nekoliko zadnjih sezona upozoravamo i na octenu mušicu (Drosophila suzukii), štetnika koji izravno utječe na širenje truleži voća! Stoga preporučujemo redovito postavljati plastične boce zapremine 250, 500 ili 750 ml na kojima se izbuše simetrično izbušene rupice (promjera 5 mm otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se ulije jabučni ocat (ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera) do otprilike polovice zapremine. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se smanjuje populacija octenih mušica!

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku. Flora i korovna flora koja služi za zatravljivanje u višegodišnjim nasadima ne smije biti u cvatnji, odnosno mora biti pokošena u trenutku tretiranja pesticidima opasnim za pčele.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Pripremi za ispis