Uputa međimurskim vinogradarima o mjerama četvrte usmjerene zaštite vinograda nakon cvatnje

Od posljednje upute za treću zaštitu vinograda nakon cvatnje proteklo je 14 dana (01.7. 2024.).

Vrijeme je u dosadašnjem dijelu mjeseca srpnja o.g. u skladu sa višegodišnjim očekivanjima: iznadprosječno je vruće i sparno! Već devet dana uzastopno (06.7.-14.7.) bilježimo “toplinski udar” uz najviše dnevne temperature u hladovini 31,5-36,4°C (mjesečna je temperatura pritom 2,8°C veća od prosjeka). U subotu popodne (13.7.) grmljavinsko je nevrijeme s jačim vjetrom i tučom zahvatilo cijelo područje Županije, pritom je zabilježeno 7,0-25,0 mm oborina, te su zabilježene određene štete na poljoprivrednim usjevima i nasadima. Iznadprosječno vruće očekujemo i narednih sedam dana, uz najviše temperature zraka 35-37°C!!

Na mjernom mjestu Železna Gora, u vinorodnoj općini Štrigova, ukupno je u dosadašnjem dijelu mjeseca srpnja izmjereno samo 33,0 mm (kiša je padala samo tijekom dva srpanjska dana)! Ukupno mjesečno zadržavanje vlage na biljnim organima traje 2.200 minuta, a vlažnost zraka je zadnjih 15-ak dana u rasponu 56-73 % (mjerni uređaj “iMetos” u vinskoj sorti Rajnski rizling)!

U poljskim mikro– pokusu na lokalitetu Vučetinec (općina Sveti Juraj na Bregu) nakon pet usmjerenih aplikacija provedenih u razdoblju 09.5.-25.6. 2024. (uz prosječni razmak tretiranja 11,5 dana između kojih je prosječno padalo 33,8 mm oborina) crna trulež (Guignardia) i plamenjača (Plasmopara) u razdoblju 13.6.-26.6. su uništile >95 % grožđa (netretirano plamenjača)! Naknadno se nakon 25. lipnja o.g. počela razvijati pepelnica (Erysiphe), te očekujemo da do kraja ovog mjeseca uništi najveći dio nezaštićenog grožđa (netretirano pepelnica) (na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon)! U većini članova mikro-pokusa do sredine mjeseca srpnja o.g. je dobivena je uglavnom odlična zaštita protiv dominantnih uzročnika bolesti (plamenjača i pepelnica), ali ne i protiv crne truleži (učinkovito samo 40,6 % od 33 istraživane djelatne tvari)!

Vrlo vruće i sparno razdoblje bez učestalih oborina tijekom sredine i druge polovice mjeseca srpnja o.g. umanjuje opasnost od razvoja kasne plamenjače (Plasmopara) i crne truleži (Guignardia), ali još uvijek postoji opasnost od naknadnog razvoja pepelnice (Erysiphe) na bobicama u slabije zaštićenim vinogradima, a ranijih smo sezona ovu pojavu bilježili na dominantnim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling pa čak i Graševini.

 

Tablica 1. Zbroj prosječnih dnevnih temperatura mjereno od 1. travnja do 15. srpnja na mjernom lokalitetu Železna Gora (općina Štrigova) u vinogradu tijekom proteklih četrnaest sezona:

Godina Zbroj srednjih temperatura >10°C

(1.4.-15.7.)

2011. 755°
2012. 812°
2013. 730°
2014. 650°
2015. 769°
2016. 742°
2017. 804°
2018. 892°
2019. 719°
2020. 670°
2021. 701°
2022. 788°
2023. 713°
2024. 876°

 

 

Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura (>10°C) mjereno od početka travnja do sredine srpnja o.g. suma je dosegnula vrijednost čak 876°C, što je značajno više od prosjeka tijekom zadnjih 13 godina (749°C) (vidi Tablicu 1.). Stoga već u drugoj polovici i naročito zadnjoj dekadi mjeseca srpnja očekujemo početak promjene boje kožice boba na nekim sortama grožđa ranije epohe dozrijevanja!

 

Sredinom mjeseca srpnja o.g. vinogradare upućujemo na izbor fungicida i njihovih mješavina sukladno ograničenjima zbog mogućeg negativnog utjecaja na početak vrenja i fermentaciju mošta (voditi računa o karencama propisanim za vinske sorte grožđa) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju! Zbog produljene karence za vinske sorte loze krajem srpnja više ne preporučujemo miješati sumporne fungicide sa djelatnim organskim tvarima iz skupine ditiokarbamata (npr. metiram). Karenca za vinske sorte grožđa u tom slučaju iznosi čak 56 dana! Djelatna tvar folpet također ima “produženu” karencu za vinske sorte grožđa (K=42 dana)!

 

Djelatne tvari folpet i bakar, osim što primarno suzbijanju plamenjaču vinove loze, imaju pozitivan popratni učinak na neke druge bolesti (npr. pepelnicu, plijesan) pa ih vinogradari u tvornički kombiniranim pripravcima često koriste u mjerama zaštite sredinom mjeseca srpnja, a poglavito ako nasade ošteti tuča! Ipak, u većini zapadno-europskih vinogradarskih država primjena bakra u integriranoj proizvodnji grožđa je ograničena na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone! U uvjetima toplinskog udara i vrlo visokih temperatura zraka ne preporučuje se primjena bakarnih fungicida u nekih aromatičnih vinskih sorti (npr. Muškat, Sauvignon)!

Većina pripravaka za suzbijanje pepelnice grožđa (Erysiphe necator) ima propisanu karencu za vinske sorte od 35 do 42 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Mjere zaštite u vinogradima oštećenim od tuče prilagoditi prethodnim mjerama: ako su iste obavljene do 5-6 dana prije nevremena ne treba ponavljati aplikaciju naredna 4-5 dana!  Vlasnici koji su svoje nasade štitili prije 11-12 dana u narednim danima preporučujemo nove mjere usmjerene zaštite!

U mladim vinogradima sadnje 2023. i 2024. nastaviti intenzivnu zaštitu protiv plamenjače prema ranijim uputama, a prednost dajemo kombiniranim pripravcima sa preventivnim i kurativnim učinkom pri suzbijanju ove bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Dodati jedan od organskih ili sumpornih fungicida protiv pepelnice.

 

Moguću primjenu specifičnih botriticida (protiv sive plijesni – Botrytis cinerea) u narednom razdoblju prilagoditi početku promjene boje i/ili mekšanja bobica, terminu planirane berbe grožđa, štetama od tuče, te osjetljivosti dominantnih sorata na parcelama i zabilježenim ili najavljenim meteorološkim uvjetima u narednom razdoblju.

 

U razdoblju nakon 17.6.-09.7. o.g. bilježili smo let druge generacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana) (na praćenim lokalitetima Trnovčak, Sv.Urban, Vučetinec i Orehovčak), no njihova brojnost nije bila tako naglašena kao ranijih sezona. Ali, u tom su razdoblju istovremeno bili vrlo aktivni i cvrčci (Hyalestes, Oncopsis, Orientus, Scaphoideus) – prijenosnici fitoplazmatskih žutica vinove loze (npr. Grapevine flavescence doreé MLO), pa je u proteklom razdoblju bilo potrebno odabrati djelatne tvari koje istovremeno suzbijanju sve navedene štetne organizme u vinogradima!

VAŽNO: U preporukama nakon cvatnje vinograda (od 13. lipnja do 1. srpnja o.g.) navedene su mjere za iskorjenjivanje zlatne žutice vinove loze (Candidatus Phytoplasma vitis) (Grapevine Flavescence dorée, FD) kojih su vinogradari obvezni na provođenje, a sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 48/2018 i 63/2019)! Mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice moraju se sprovoditi u čitavom području Međimurskog vinogorja!

Prema iskustvima iz ranijih sezona prirodni prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim vinogradarskim područjima Međimurja! Brojnost vektora je različita od vinograda do vinograda, te ovisi o primjeni insekticida koje vinogradari koriste za suzbijanje drugih štetnika tijekom ljetnih mjeseci (grožđanih moljaca), kada se rokovi tretiranja poklapaju s vremenom suzbijanja američkog cvrčka!

Vinogradarima smo već od početka mjeseca srpnja o.g. preporučili vješati žute ljepljive ploče kako bi se pratila populacija američkog cvrčka (Scaphoideus), te prema potrebi obavilo dodatno tretiranje (samo ako se na jednu ploču tijekom sedam dana krajem srpnja o.g. uhvati barem četiri odrasla oblika ovog štetnika)!

VAŽNO: Ove smo sezone populaciju odraslih oblika američkog cvrčka (Scaphoideus) započeli pratiti žutim ljepljivim pločama već u danima nakon 25. lipnja! Prve odrasle oblike američkog cvrčka (Scaphoideus) do 13. srpnja o.g. još nismo zabilježili (tijekom razdoblja 2018.-2021. godine prve ulove američkog cvrčka na žute ljepljive ploče u Međimurskom vinogorju smo bilježili u danima 23.7.- 3.8.)!

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Ove sezone od kraja prvog tjedna mjeseca lipnja (05.6.) bilježimo i pojavu prvih simptoma bolesti koja nastaju zbog razaranja drva ili začepljenja žilnog staničja u trsju vinove loze, od koji su najčešće: apopleksija (“eska”) (Phaemoniella chlamydospora, Togninia minima, Fomitiporia mediterranea) (uočeno uglavnom na sortama Sauvignon, Sauvignon cabernet, Muškat, žuti, Rajnski rizling, Moslavac bijeli ili Šipon), sušenje krakova trsa i upala kore (Eutypa lata, Botryosphaeria obtusa), te fitoplazmatske žutice (Grapevine Flavescence dorée, FD i dr.) (uočeno od sredine mjeseca lipnja (13.6.) na sortama Chardonnay, Rajnski rizling, Pinot sivi, Sauvignon bijeli i dr.).

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

Flora i korovna flora koja služi za zatravljivanje u višegodišnjim nasadima ne smije biti u cvatnji, odnosno mora biti pokošena u trenutku tretiranja pesticidima opasnim za pčele.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr

Pripremi za ispis