Preporuka vlasnicima trajnih nasada lijeske
Pregledom trajnih nasada lijeske u Osječko-baranjskoj županiji, utvrđeno je kako je većina sorti lijeske u fenofazi završetka nalijevanja i zriobe plodova (BBCH 79-81). Ulaskom u navedene fenofaze razvoja, završio je kritični period za zaštitu lijeske od bolesti i štetnika te voćari ulaze u „mirniji“ period u kojemu trebaju voditi računa o suzbijanju korova i uklanjanju korijenovih izdanaka kako bi se smanjio obim poslova tijekom zimske rezidbe. Za ovu namjenu u RH imamo registrirani pripravak – desikant na bazi Piraflufen-etila (Mizuki), koji se koristi kada su izdanci zeljasti tj. do najviše 15 cm dužine.
BOLESTI LIJESKE
Imajući u vidu da je na pojedinim lokalitetima u posljednjih 30 dana palo više od 100 mm oborina uz prosječnu srednju dnevnu temperaturu višu od 20°C i vlagu zraka iznad 95%, u pojedinim nasadima (posebno ekološkim), zabilježen je nagli razvoj i širenje gljivičnih oboljenja plodova (Smeđa trulež plodova-Monilinia spp., trulež jezgre plodova-Cladosporium, Didymella, Fusarium, Alternaria, Botrytis, Phoma i dr.) ili pjegavosti listova Gnomonia spp., Piggotia spp. i dr.). Ovaj vrlo složeni kompleks gljivičnih patogena u Italiji se naziva trulež jezgre ili Nocciola avariata. Voćari koji iz bilo kojih razloga nisu štitili nasade kontaktnim pripravcima na bazi bakra: bakarni hidroksid (Champion 50 WG) ili bakarni oksiklorid (Neoram WG), neposredno pred same oborine ili odmah poslije oborina, zabilježili su manje ili srednje jake zaraze plodova s gljivičnim patogenima koji izazivaju trulež jezgre. Od sistemičnih fungicida u RH imamo registriran samo jedan pripravak na bazi piraklostrobina i boskalida (Signum) koji ima izražen i kurativni učinak tj. osim što zaustavlja razvoj gljivičnih patogena, u početnim fazama zaraze (klijanje i prodor micelija) može potpuno uništiti patogenu gljivicu. Pripravci sa sistemičnim djelovanjem štite stablo/grm lijeske 12-15 dana ovisno o količini oborina i temperaturama zraka.
U nasadima lijeske gdje je zabilježena pojava truleži plodova u trenutnoj situaciji, može se napraviti vrlo malo a voćarima se može preporučiti tretman pripravkom Signum uz napomenu kako su dozvoljena najviše dva tretmana ovim pripravkom u vegetaciji. U slučaju jačih oborina u narednom periodu (više od 10 mm), nasade lijeske je potrebno štititi pripravcima na bazi bakra neposredno prije ili odmah nakon oborina.
ŠTETNICI LIJESKE
Nasade lijeske potrebno je i dalje štititi od štetnih kukaca (lisne uši, štitaste uši) a posebno od vrlo opasnih štetnika – fitofagnih stjenica (smrdljivi martini). Smeđa mramorirana stjenica – Halyomorpha halys i zelena stjenica Nezara viridula), posljednjih su godina vrlo opasni štetnici lijeske koje ishranom na plodovima (bodenjem i sisanjem), značajno smanjuju uporabnu vrijednost jezgre. Stjenice svojom ishranom također prenose gljivične patogene s ploda na plod ili su ubodne rane ulazna mjesta za prodor patogena u plod lijeske. U RH nemamo registriranog sredstva za ovu namjenu ali redoviti tretmani nasada ostalim registriranim insekticidnim pripravcima, smanjuju i populaciju fitofagnih stjenica.
Za suzbijanje lisnih ušiju u lijesci registrirani su pripravci na bazi spirotetramata (Movento – sistemik) i deltametrina (Decis 100 EC – kontaktni i želučani) s napomenom kako se poradi IPM regulative, ostala sredstva na bazi deltametrina (Scatto, Rotor super, Demetrina 25 EC i Deltagri) u lijesci smiju koristiti od fenofaze bubrenja pupova do početka cvatnje (BBCH 50-59) tj. tretman za suzbijanje zimskih jaja.
U ekološkim nasadima lijeske od insekticida mogu se koristiti pripravci na bazi spinosada (Laser). Od ekoloških pripravaka koji utječu na smanjuje populacije lisnih ušiju, mogu se koristiti sredstva registrirana kao imunostimulatori ili gnojiva: Dominus, FitoAfiser (efekt na lisne uši), Boundary (efekt na ljeskotoča) i dr. U ekološkoj proizvodnji preventivna tretiranja protiv lisnih pjegavosti mogu se provoditi pripravcima koji su registrirani kao ojačivači ili gnojiva: Fitobacilus, Frutifolia, Fitomil L-60, bolesti ploda Fusver, pepelnica Fitofert sumpor, Secur zolfo i sl.
Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).
- dr.sc. Tihomir Validžić