Obavijest tržnim proizvođačima korjenastog povrća
Posljednju preporuku za zaštitu korjenastog povrća uputili smo prije dva tjedna (24.7. 2024.). Zadnju dekadu proteklog mjeseca srpnja obilježilo je vruće, sparno i povremeno kišovito razdoblje! Prema najavama u zadnjoj dekadi proteklog mjeseca srpnja u tri je navrata kiša padala na lokalitetima u središnjem i zapadnom dijelu Županije (20.7., 24.7. i 28.7.), a samo jednom u istočnom dijelu (20.7.)! Pritom je zabilježeno od 29,2 mm (Donja Dubrava) do 40,8 mm (Železna Gora)! Nadalje je iznadprosječno toplo, u zadnjoj je srpanjskoj dekadi čak osam dana najviša temperatura zraka bila u rasponu 30,4-34,9°C a prosječna mjesečna temperatura bila je +2,9° do +3,3°C iznad mnogogodišnje vrijednosti (vidi Tablicu 1.)!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za pojavu i razvoj bolesti i štetnika korjenastog povrća u proteklom mjesecu srpnju 2024. na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju:
Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
Železna Gora | 73,8 mm | 5.720 minuta | 61,00 % | 23,83°C |
M. Središće | 49,0 mm | 7.015 minuta | 72,15 % | 23,71°C |
Donja Dubrava | 54,2 mm | 9.130 minuta | 62,63 % | 24,13°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!
Slični su meteorološki uvjeti nastavljeni u prvom tjednu mjeseca kolovoza o.g.: najviša je dnevne temperatura u proteklih pet dana bila u rasponu 27,6-32,9°C a kiša je lokalnog značaja na svim lokalitetima u različitim količinama padala tijekom tri dana (02.8., 04.8. i 05.8.) (vidi Tablicu 2.)! Lokalno je tuča, uz jak vjetar, oštetila usjeve početkom ovog mjeseca na području općine Sveta Marija (02.8. 2024.). Naknadno je vrlo sparno, uz prosječne dnevne vrijednosti vlažnosti zraka uz riječne doline u rasponu 74,3-88,0 %! Nadalje će biti vrlo toplo, manje količine oborina moguće su još sutra u jutarnjim satima, a najviše vrijednosti temperature zraka rastu u naknadnim danima na vrijednosti 32-34°C (09.8.-11.8.)!
U takvim smo uvjetima bilježimo vrlo povoljne uvjete za epidemiološki razvoj gljivičnih bolesti korjenastog povrća (pri uzgoju na laganim, aluvijalnim tlima uz riječne doline). U ranijim smo uputama upozoravali na prvu pojavu simptoma i širenje uzročnika crne pjegavosti (paleži) lišća mrkve (Alternaria dauci) i pjegavosti lista celera (Septoria apiicola) (08.7. i 24.7. 2024.)! Na nezaštićenim je usjevima mrkve u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu u protekla je dva tjedna crna pjegavost mrkve (Alternaria) do kraja uništila nezaštićenu lisnu površinu!
Tablica 2. Neki mjerni podatci bitni za pojavu i razvoj bolesti i štetnika korjenastog povrća u prvom tjednu mjeseca kolovoza 2024. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 07.8. 2024. u 6.00 sati):
Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
Železna Gora | 50,4 mm | 1.620 minuta | 62,00 % | 21,73°C |
M. Središće | 17,2 mm | 1.680 minuta | 82,49 % | 20,93°C |
Donja Dubrava | 51,4 mm | 3.075 minuta | 73,78 % | 21,34°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca kolovoza u Međimurju očekujemo 80,4 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 19,8°C!
U Tablici 3. su prikazane dnevne ocjene za zarazu uzročnicima pjegavosti i paleži korjenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora) (prognozni modeli “DIV Pessl“) (bez navodnjavanja kišenjem)! Jutarnje rose i moguće magle (sumaglice) tijekom vrućeg ljetnog razdoblja pogoduju epidemijskom razvoju bolesti korjenastog povrća iz skupine pjegavosti i paleži lišća (Alternaria, Cercospora, Septoria)! Iz višegodišnjih je podataka poznato da prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala najkritičnije razdoblje za razvoj ovih bolesti je upravo završetak mjeseca srpnja i mjesec kolovoz!!
Tablica 3. Podatci bitni za početnu patogenezu i naknadni (epidemijski) razvoj uzročnika tri gljivične bolesti korjenastog povrća (Alternaria, Cercospora, Septoria)(bez navodnjavanja kišenjem ili orošavanjem) mjereno od početka lipnja (01.6. 2024.) u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu (prema prognoznom modelu za dnevnu pojavu uzročnika bolesti “DIV Pessl”)(do 07.8. 2024. u 6.00 h):
Razdoblje/Bolest | Mjeseci | Ukupno | ||
VI | VII | VIII | ||
*Alternaria | 31 | 33 | 10 | 74 |
**Cercospora | 2 | 30 | 10 | 42 |
***Septoria | 119 | 144 | 42 | 305 |
*Alternaria = crna pjegavost i palež lišća mrkve; **Cercospora = pjegavost lišća celera; ***Septoria = siva pjegavost i palež lišća celera i peršina!
U takvim su uvjetima u dosadašnjem dijelu ljeta već zabilježeni vrlo povoljni uvjeti za razvoj neželjenih promjena korjenastog povrća (naročito uzročnika bolesti): zbog navodnjavanja kišenjem (orošavanjem), jutarnjih rosa i povremeno magle mjesečno zadržavanje vlage na biljkama uz riječne doline traje vrlo dugo (na parcelama bez navodnjavanja 7.000-9.000 minuta), a unatoč vrlo visokim temperaturama prosječna je mjesečna vlažnost zraka u proteklom srpnju ove godine bila uz riječne doline 62,63-72,15 % (vidi Tablicu 1.)!
U uvjetima ljetne topline i naglašene sparine uzročnici bolesti lišća korjenastog povrća (Alternaria, Cercospora, Septoria) na netretiranim biljkama su već sredinom i/ili krajem sredinom srpnja o.g. zarazili više od 60 % lisne površine! Rana i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose (u našim mikro-pokusima više od 70 %), a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Višegodišnja iskustva dokazuju da mjesec kolovoz na području Međimurja prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala (DVIP) (Cvjetković, 2004.) predstavlja najkritičnije razdoblje za epidemiološki razvoj skupine bolesti pjegavosti i palež korjenastog povrća! Zbog razlike u vrijednostima temperature zraka između dana i noći tijekom kolovoza je uz riječne doline zabilježena česta pojava sumaglice i rose, uz dugotrajno zadržavanje vlage na osjetljivom lišću korjenastog povrća (vidi Tablicu 3.).
Stoga tržnim proizvođačima korjenastog povrća preporučujemo u narednom razdoblju nastaviti redovito pratiti zdravstveno stanje usjeva, posebice na poljima s kojih se urod namjerava skladištiti tijekom zimskog razdoblja, te prema potrebi poduzimati mjere zaštite dopuštenim sredstvima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (birati isključivo dopuštena sredstva s kraćim propisanim karencama K=7-14 dana)!
Zbog izražene rujanske topline nadalje je potrebno pratiti moguću pojavu i razvoj štetnih organizama životinjskog podrijetla, naročito fitofagnih grinja i kukaca: npr. koprivine grinje (Tetranychus) i gusjenica lisnih sovica u usjevima celera, te druge generacije mrkvine muhe (Psila rosae)!
U korjenastom povrću namijenjenom skladištenju početkom jeseni u zadnjim mjerama aplikacije preporučujemo dodavanje folijarnih gnojiva s naglašenim sadržajem kalija i mikro-elemenata!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Moguće je u završnim aplikacijama protiv uzročnika bolesti korjenastog povrća osim kemijskih fungicida koristiti mikro-biološke pripravke koji sadrže Bacillus subtilis (Bacillus amyloliquefaciens) i/ili neke druge korisne mikroorganizme (prikladno za ekološku proizvodnju ili uzgoj povrća sa smanjenim količinama rezidua značajno ispod propisane tolerance).
Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha
Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.
mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.