Obavijest proizvođačima krizantema

U uzgoju krizantema započelo je razdoblje zasjenjivanja, tj. prijelaz iz vegetativne u generativnu fazu, odnosno stvaranje cvjetnog pupa.

Od bolesti  koje se mogu javiti na krizantemi jesu: bijela hrđa (sitne bijele točkice na naličju donjeg lišća u uvjetima visoke vlage i gustog rasta) koja se suzbija preventivno. Zaštita se preporuča svakih 7 dana od početka zasjenjivanja. Osim bijele hrđe, bolesti koje se mogu javiti su smeđa pjegavost i koncentrična pjegavost, te lisna hrđa.

Popis fungicida dozvoljenih za primjenu na krizantemi https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/pregled/114 (neki od dozvoljenih Captan WP 50, Futura 50 WP, Pyrus 400 SC, Ranman top, Serenade ASO, i drugi..).

Štetnici koji predstavljaju problem na krizantemi  su štitasti moljci, lisne uši, tripsi i koprivina grinja, te kukuruzni moljac i gusjenice sovica. Potrebno je postaviti ljepljive ploče (plave, žute) u nasadu za praćenje pojave štetnika. Dozvoljeni insekticidi za primjenu na krizantemi su: Decis 2.5 EC , Cythrin max, Flipper, Neemik ten, i drugi dozvoljeni.

Sve dozvoljene pripravke, zajedno sa uputama, registracijama  i dozvolama mogu se pronaći na linku http://fis.mps.hr  .Preporučene pripravke koristiti sukladno uputama proizvođača ! Voditi redovito obrazac (evidencija o uporabi sredstava za zaštitu bilja) i zbrinjavati ambalažu na način kako je propisano pravilnikom! Upotrijebljeno sredstvo koristiti prema priloženoj uputi za upotrebu, isto na propisani način zbrinuti, voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. U skladu sa Zakonom o održivoj uporabipesticida (NN 46/2022). Zaštita pčela i divljih oprašivača

Članak 71.

(1) U vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura zabranjena je primjena pesticida opasnih za pčele, uključujući medonosne pčele, bumbare i solitarne pčele.

(2) Profesionalni korisnici pesticida moraju prije obavljanja svakog tretiranja obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku, ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele.

(3) Flora i korovna flora koja služi za zatravljivanje u višegodišnjim nasadima ne smije biti u cvatnji odnosno mora biti pokošena u trenutku tretiranja pesticidima koji su opasni za pčele, uključujući medonosne pčele, bumbare i solitarne pčele, ili se mora na drukčiji način spriječiti da pesticid ne dođe s njom u dodir.

(4) Način primjene pesticida u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura, mjere za smanjenje rizika za pčele, način obavještavanja, sadržaj i vrijeme obavijesti te postupak u slučaju trovanja pčela pesticidima propisuje ministar pravilnikom uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zaštitu prirode.

 

 

                                                                                                 Ana-Marija Čajkulić, dipl.ing.agr.,

                                                                                                 e-mail: Ana.Marija.Cajkulic@mps.hr