Hortikultura, Savjet, Zaštita bilja

Granotoč (Zeuzera pyrina (Linnaeus, 1761)) je polifagni kukac koji se smatra jednim od najopasnijih i najrazornijih štetnika koji buši drvo. Napada velik broj drveća i grmlja, a među najznačajnijim  su kruška, jabuka, orah, trešnja, lješnjak, javor, vrba, brijest i jasen.

Granotoč razvija jednu generaciju svake dvije godine, ali odrasli oblici i štete se pojavljuju svake godine.

Odrasli leptiri imaju bijela krila gusto posuta crnim točkicama (Slika 1. i 2.). Raspon krila iznosi od 50 do 70 mm, te je kod vrste prisutan spolni dimorfizam.

Slika 1. i 2. Odrasli oblik granotoča, Izvor: Božena Dežđek

Jaja granotoča su ovalnog oblika, veličine 1,3×1 mm. Mogu biti od svijetlo žute do svijetlo crvenkaste boje. Najčešće se nalaze u pukotinama kore ili na pupovima u skupinama do 200 jaja.

Gusjenice su žute boje te imaju sitne tamne točkice po tijelu dok je glava crnosmeđa, a narastu do 5 cm (Slika 3.). Gusjenice su heliofilne i kreću se prema svijetlu, tj. prema vrškovima grana i izboja. Kukuljice su smeđožučkaste boje, dugačke 30 do 40 m i najčešće se nalaze na samom izlasku iz hodnika.

Slika 3. Gusjenica granotoča, Izvor: Božena Dežđek

Prvi odrasli oblici granotoča pojavljuju se u svibnju i lipnju, a aktivni su do jeseni. Danju ih se ne primjećuje jer su aktivni po noći. Jedna ženka može odložiti oko 1000 jaja.

Nakon izlaska iz jaja, gusjenice odlaze na vrškove grana i izboja gdje se ubušuju u tanke grančice, u kojima buše hodnik prema dolje (Slika 4.). Kada gusjenice veličinom postanu prevelike za tanke grančice povremeno izlaze iz bušotina i sele na veće grane ili debla u kojima se hrane. Iduće godine gusjenice se spuštaju sve niže u deblje grane i u stablo. Katkad prstenuju stablo bušeći hodnik oko stabla, a ako je napadnuto mlađe stablo ono brzo propada. Izlazni otvori gusjenica se lako raspoznaju po hrpi piljevine koja viri iz otvora, najčešće promjera 10 mm. Tijekom zime gusjenice odlaze u dijapauzu a u proljeće ponovno nastavljaju s oštećenjima. Kukulje se treće godine između travnja i srpnja na samom izlasku iz hodnika pa se nakon izlaska leptira mogu uočiti prazne kukuljice koje vire iz rupe.

Slika 4. Bušenje hodnika na orahu, Izvor: Božena Dežđek

Štete uzrokuju gusjenice bušeći rupe unutar tankih grana stabla domaćina hraneći se na gornjim grančicama i postupno napadajući veće grane što na kraju uzrokuje propadanje pojedinih dijelova ili cijelog stabla (Slika 5.). Oštećenja ovise o starosti stabla. Oštećenja od granotoča mogu biti posebno jaka u rasadnicima. Kod mladih stabala može doći do nepravilnog formiranje grana, gubitka ploda ili se stabla mogu sasvim posušiti ako se gusjenica zavuče u deblo. Nazočnost jedne gusjenice granotoča u dvogodišnjoj maslini uzrokuje njezino propadanje. Starija stabla mogu biti ozbiljno napadnuta tako što uvenu pojedine grane u krošnji koje onda čine stablo ranjivijim na udare vjetra te dolazi do slabljenja kondicijskog stanja stabla. Granotoč često napada drveće koje trpi od suše i slabije njegovano i održavano drveće. Ženka često odlaže jaja na isto stablo u kojem se razvila, tako da u nekom voćnjaku pojedina stabla mogu biti jako napadnuta, dok ostala stabla nisu napadnuta.

Slika 5. Rupe od granotoča na stablu oraha, Izvor: Božena Dežđek

Praćenje i suzbijanje granotoča je izuzetno zahtjevno, jer razdoblje leta odraslih oblika traje oko 4 mjeseca. Let odraslih oblika prati se pomoću feromonskih lovki.

Preventivno suzbijanje moguće je u vrijeme izlaska gusjenice iz jaja i u tijeku prvog ljeta, kad gusjenice povremeno izlaze iz svojih bušotina. Dok kurativno suzbijanje sastoji se u uništenju gusjenica u grani ili deblu, mehanički odstranjivanjem zaraženih grana ili primjenom insekticida.

Za učinkovito suzbijanje granotoča potrebno je primijeniti integrirani sustav suzbijanja štetnika koji se temelji na primjeni više mjera zaštite (mehaničkih, fizikalnih, biotehničkih, bioloških i kemijskih).

Metoda masovnog ulova pomoću feromonskih lovki jedan je od alternativnih načina smanjenja štete i gustoće populacije (Slika  6. i 7.). Postavljanjem 10 feromonskh lovki po ha može se učinkovito smanjiti jačina populacije štetnika. Ovakav pristup zaštite usporit će pojavu otpornost vrste na insekticide i pridonijeti održivom suzbijanju štetnika u višegodišnjim nasadima.

Slika 6. Masovni ulov, Izvor: Božena Dežđek

slika 7. Feromonska klopka, Izvor: Božena Dežđek

Popis literature

1. Barić B., Pajač Živković I. (2020). Načela integrirane zaštite bilja. Sveučilište u Zagrebu Agronomski Fakultet, Zagreb.
2. Kutinkova H., Andreev R., Arnaoudov V. (2006). The leopard moth borer, Zeuzera pyrina(Lepidoptera: Cossidae) – important pest in Bulgaria. Journal of plant protection research.
3. Kirsch P. (1988). Pheromones: their potential role in controlof agricultural insect pests. American Journal of Alternative Agriculture.
4. Maceljski M. (1999.). Poljoprivredna entomologija, Zrinski d.d., Čakovec.
5. Malekzadeh M., Karimzadeh R., Iranipour S. (2022). Chemical control of leopard moth Zeuzera pyrina in walnut orchards of Oskou and Azarshahr Counties. Journal of Applied Research in Plant Protection.
6. Saeidi Z. (2021). Integration of pheromone and light traps for mass trapping of leopard moth, Zeuzera pyrina (Lepidoptera: Cossidae) in walnut orchards. Journal of Entomological Society of Iran.

Božena Dežđek, dipl. ing. agr.

Služba za izvještajno-prognozne poslove u poljoprivredi