Govedarstvo, Ratarstvo, Savjet, Stočarstvo

Proizvoditi vrhunsku kukuruznu silažu, znači odabrati optimalno vrijeme žetve i izbjeći gubitke. Vrlo je važno znati odrediti zrelost silažnog kukuruza procjenjujući udio suhe tvari te ovisno o tome donijeti odluku treba li dužina sjeckanja kukuruza biti kratka ili duga. Uz kontinuirano kontroliranje kvalitete usitnjavanja potrebno je pravilno zbijanje i prekrivanje silažne mase čime se izbjegavaju gubitci i naknadno zagrijavanje silaže u silosu.

Gaženjem silažne mase istiskuje se zrak iz krme, odnosno silažne mase u silosu. Uklanjanjem zraka omogućuje se razvoj anaerobnih bakterija koje smanjuju pH-silaže i na taj je način konzerviraju, sprječavaju razvoj aerobnih organizama (posebno plijesni i kvasca) koji kvare hranu u prisutnosti zraka. Sabijanje koje postižemo gaženjem krme također je vrlo važno za kasnije čuvanje krme  jer ono određuje na koju dubinu zrak može prodrijeti nakon otvaranja silosa. Neka istraživanja provedena na farmama pokazuju da je manje od polovice silaža dovoljno kvalitetno gaženo i sabijeno. Najčešće su pogreške korištenje laganih traktora za gaženje, prebrzi dovoz i pražnjenje prikolica s masom u silos te posljedično tome predebeli slojevi biljne mase koji se teže gaze i sabijaju.

Slika 1: Raznositi silažnu masu u tankim slojevima, gaziti polako i s velikom težinom
(snimio: mr. sc. Dario Zagorec)

Prema praktičnim iskustvima švicarskih stručnjaka za proizvodnju voluminozne krme utvrđena mjera brzine punjenja silosa ovisi o masi traktora kojim se masa gazi pa se može u silos unijeti silažna masa samo triput veća od težine traktora na sat (za traktor 5 t težine, brzina punjenja silosa je 15 t/h). Učinak kompresije silaže gaženjem biljne mase seže do maksimalne dubine od 30 cm, tako da pojedinačni sloj za gaženje ne smije biti deblji. U praksi se često događa da je traktor premalen, a slojevi za gaženje, iako se rašire strojem po cijeloj površini silosa, ipak previše debeli. To dovodi do pojave pljesnivih (obično crvenkastih) grudica ili plavkasto-zelenih gnijezda usred hrpe silaže u silosu. Uzgajivači često nagađaju o mogućim uzrocima  pojave takvih plijesni, ali odgovor je jednostavan – plijesan se razvija samo ondje gdje ima dovoljno zraka. Zrak, međutim, ostaje ondje gdje nije istisnut gaženjem. Tu se često pogrešno razmišlja da se kod posljednjeg sloja prije pokrivanja „na kraju još jače treba pritisnuti silažna masa”, pa se nakon što je posao priveden kraju i završen dovoz s polja traktorom, silos gazi još nekoliko sati. Rezultat je samo beskorisna potrošnja goriva s obzirom na to da učinak ovog gaženja ne seže dublje od 30 cm, a prisutan zrak u donjim slojevima ostat će i dalje na istom mjestu. Silaža na vrhu silosa bit će savršeno dobra, a već spomenuta pljesniva mjesta formirat će se unutar silosa.

Gaženje silaže također uvelike utječe na prodiranje zraka u silažu nakon otvaranja silosa. Upravo se ovdje krije odgovor na pitanje uzroka mnogih problema na našim gospodarstvima vezano uza zagrijavanje silaže nakon otvaranja silosa.

mr. sc. Dario Zagorec