Možemo li prilagoditi poljoprivredne prakse i na taj način ublažiti posljedice ekstremnih prilika koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju?

Provedba projekta Climate Farm Demo

Tijekom prvog tjedna mjeseca listopada održane su dvije demonstracijske aktivnost iz projekta Climate Farm Demo (CFD): dana 1. listopada u Novigradu Podravskom na parcelama OPG-a Štefanec, a dana 2. listopada 2024. godine, u Mičetincu, na oranicama OPG-a Ferenčak. Na oba se ova gospodarstva primjenjuju suvremene tehnologije s ciljem zaustavljanja degradacije tla i postizanja zadovoljavajućih prinosa.

Svjedoci smo klimatskih promjena, a utjecaj klime na poljoprivredu je ogroman. Poljoprivreda je jedan od najranjivijih sektora na koje utječu klimatske promjene. Stoga su se poljoprivredni proizvođači koji su svjesni utjecaja klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju, ali i potrebe da svoju poljoprivrednu proizvodnju prilagode te implementiraju klimatski prilagođene prakse na svom gospodarstvu, uključili u ovaj projekt. Više informacija o ovom projektu može se pronaći na mrežnoj stranici projekta: https://climatefarmdemo.eu/

Osnovni cilj ovog projekta je ubrzati usvajanje praksi i rješenja „klimatski prilagođene poljoprivrede“ od strane poljoprivrednika i svih dionika sustava znanja i inovacija „klimatski pametne poljoprivrede“. Pred znanstvenicima, stručnjacima i samim poljoprivrednim proizvođačima nije nimalo jednostavan zadatak – kako poljoprivrednu proizvodnju prilagoditi klimatskim promjenama. Tijekom trajanja ovog projekta žele se pronaći odgovori na koji način poljoprivrednik može na svom gospodarstvu primijeniti „klimatski pametne prakse“. Stoga je na razini Europe u CFD projekt uključeno 28 država, a uključeni su poljoprivredni proizvođači čija se poljoprivredna proizvodnja odvija na različitim agrookolišnim uvjetima. U projektu sudjeluje Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva čiji su službenici s čitavog područja Republike Hrvatske uključili ukupno 25 zaineresiranih poljoprivrednih gospodarstva – demonstracijskih farmi (Pilot Demo Farme (PDF)): 14 poljoprivrednih gospodarstva koja se bave stočarstvom, odnosno mješovitom proizvodnjom, 4 gospodarstva koja se bave ratarskom proizvodnjom, 4 gospodarstva s proizvodnjom iz područja hortikulture te 3 gospodarstava koja proizvode po principima ekološke poljoprivredne proizvodnje. Tijekom trajanja projekta (sedam godina: od listopada 2022. do rujna 2029. godine) na svakom pilot demo gospodarstvu organizirat će se najmanje tri demonstracije aktivnosti.

 

Klimatske promjene

Državni hidrometeorološki zavod objavio je podatak da se odstupanja srednje temperature zraka za zimu 2024. godine u odnosu na normalu 1991.–2020. nalaze u rasponu od 2,2°C do 4,4°C. Na svim postajama je temperatura zraka bila viša od prosječne. Zima 2024. je bila ekstremno topla na skoro čitavom području Republike Hrvatske. (Jedino je na području Varaždina bilo vrlo toplo.) Nije samo porast temperature (zatopljenje) pokazatelj klimatskih promjena. Klimatske promjene utječu na učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda (ekstremne padaline, poplave i bujice, erozije, oluje, suša, toplinski valovi, požari) i na postepene klimatske promjene (porast temperature zraka, tla i vodenih površina, podizanje razine mora, zakiseljavanje mora, širenje sušnih područja). Nakon takve zime uslijedilo je ekstremno vruće ljeto i dugotrajan nedostatak oborina koji su utjecali na prinos (u nekim područjima i na nekim poljoprivrednim vrstama čak i potpun gubitak uroda) te smanjenu kakvoću poljoprivrednih proizvoda. Stoga su niže u tekstu tri tablice koje prikazuju usporedbu dugogodišnjeg prosjeka za mjernu postaju Zagreb Maksimir (razdoblje 1949. – 2022.) s vremenskim prilikama u ovoj godini na dvije agroklimatske stanice (Mičetinac i Čepelovac – okolica Đurđevca). Mjerna postaja Zagreb Maksimir nalazi se 88 km zračne udaljenosti od Đurđevca. U trećoj tablici prikazani su podatci za 2024. godinu za mjesta Mičetinac i Čepelovac  koja su najbliže ARKOD parcelama OPG-a Ferenčak, jednog od 4 gospodarstva koja se bave ratarskom proizvodnjom (od ukupno 25 demonstracijskih farmi (Pilot Demo Farme PDF)) uključenih u projekt Climate Farm Demo. Zanimljivo je pogledati i usporediti podatke o broju vrućih dana tijekom ljetnih mjeseci za razdoblje 73 godine neprekidnog praćenja za mjernu postaju Zagreb Maksimir i ovu godinu, kad je tijekom mjeseca kolovoza bilo 22, odnosno 29 vrućih dana od ukupno 31 dana kolovoza. Višegodišnji prosjek (73 godine) za kolovoz u Zagrebu je 7 dana. Razlike su očite i u podatcima o srednjim dnevnim temperaturama i količini oborina.

 

Tablica 1.:  Srednje mjesečne vrijednosti i ekstremi za mjernu postaju Zagreb Maksimir (podaci u razdoblju 1949.-2022.)

Mjerna postaja Mjesec/Izmjerene vrijednosti siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac
Zagreb Maksimir Srednja mjesečna temperatura zraka (°C) 0,2 2,3 6,5 11,3 15,9 19,6 21,2 20,5 16,2 11,0 6,0 1,6
Količina oborina u mjesecu (mm) 47,9 43,9 50,0 61,6 79,5 95,4 81,4 85,5 91,9 76,0 84,2 63,6
Broj vrućih dana (tmax ≥ 30°C) 0 0 0 0 1 4 8 7 1 0 0 0

Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod

 

Tablica 2.:  Količina oborina u 2024. za mjernu postaju Zagreb Maksimir

Mjerna postaja Mjesec/Izmjerene vrijednosti siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan
Zagreb Maksimir Količina oborina u mjesecu (mm) u 2024. godini 64,6 30,1 95,0 43,3 86,8 79,9 120,1 108,5 167,4

Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod

 

Tablica 3.: Srednje mjesečne vrijednosti i ekstremi izmjereni na agroklimatskim stanicama i količina oborina u 2024. godini izmjerena u okolici Đurđevca

Agroklimatska stanica  Izmjerene vrijednosti siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan
Pinova stanica
Mičetinac
srednja mjesečna temperatura (oC) 2,2 9,5 10,8 12,9 17,5 21,8 24,2 24,7 17,3
količina oborine (mm) 34,1 35 57,2 23,7 73,4 55,5 56,2 30,3 148
broj vrućih dana

(tmax ≥ 30°C)

8 18 22 8
Metos stanica
Čepelovac
srednja mjesečna temperatura (oC) 2,13 9,61 10,89 14,3 17,89 22,17 25,06 25,47 17,65
količina oborine (mm) 44 37,2 54,8 35,8 99,4 69,8 35,4 25,2 88,8
broj vrućih dana

(tmax ≥ 30°C)

10 24 29 8

Izvor podataka: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, obrada: Željkica Oštrkapa-Međurečan

 

Edukacije poljoprivrednika na demonstracijskim aktivnostima

Prva jesenska demonstracijska aktivnost održana je dana 1. listopada 2024. godine na OPG-u Štefanec u Novigradu Podravskom: obavljena žetva i javno vaganje prinosa zrna kukuruza i određivanja sadržaja vlage u zrnu u različitim sustavima obrade tla s ciljem usporedbe rezultata postignutih uz primjenu konvencionalne i reducirane obrade tla. Na istoj ARKOD parceli isti hibrid kukuruza (Hibrid Gloriett, FAO 380) posijan je istog datuma, ali u 4 različite varijante obrade tla. Kukuruz je posijan u klasičnom načinu obrade tla (uz osnovnu obradu – oranje), zatim reduciranu obradu, zatim strip till i na kraju izravnom sjetvom kukuruza u mulch. Cilj navedene demonstracijske aktivnosti jest educirati poljoprivrednike o novim praksama koje su usmjerene ka sprječavanju daljnje degradacije tla uslijed gubitka sadržaja organske tvari i upoznati poljoprivrednike s novim tehnologijama i korištenjem suvremene poljoprivredne mehanizacije i opreme. Postignut prinos bio je u rasponu od 10715 kg/ha suhog zrna kukuruza do 14339 kg/ha, a vlaga zrna od 14,9 do 15,7%. Najbolji rezultat postignut je u strip-till obradi. No, zaključak je da će nastaviti s provedbom sličnih pokusa u narednim godinama.

 

Određivanje vlage zrna

 

Vaganje

 

 

Žetva

 

Na drugoj demonstracijskoj aktivnosti punog naziva „Važnost pokrovnih usjeva u konzervacijskoj poljoprivredi i odabir pogodnih smjesa“ koja je održana 2. listopada 2024. na parcelama poljoprivrednog gospodarstva Ferenčak u okolici Đurđevca prikazana je sjetva ozimog pokrovnog usjeva (smjesa raži, dlakave grahorice, inkarnatke i daikon rotkve). Sjetva je obavljena uz no-till obradu, a predusjev je bio kukuruz. Sjetva pokrovnih usjeva podrazumijeva više različitih mjera održavanja tla uz prisutnost vegetacije na zemljištu, a s namjerom održavanja i/ili povećanja sadržaja organske tvari tla, poboljšanja fizikalnih svojstava tla (struktura tla, vodozračni odnosi u tlu), akumulacije dušika u tlu uzgojem mahunarki (leguminoza), poboljšanja mikrobiološke aktivnosti tla, suzbijanja korova biološkim mjerama, odnosno, općenito – podizanja plodnosti tla. Pokrovni usjevi imaju dodatnu funkciju “pokrivača tla” s namjerom sprječavanja erozije (vodom i/ili vjetrom) i ispiranja hraniva, prije svega nitrata, a time i sprječavanja onečišćenja podzemnih voda.

 

Sjetva pokrovnog usjeva

 

Sjetva uz no-till obradu

 

Sjetva u neobrađeno tlo

 

Službenici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva članovi su još jednog međunarodnog projekta punog naziva „ClimateSmartAdvisors“ u okviru kojeg je osnovana radna skupina punog naziva „Utjecaj konzervacijske poljoprivrede na tlo i okoliš“. Zadaće ove radne skupine su:

  • steći znanja i vještine o konceptu konzervacijske poljoprivrede kao metode prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena
  • utvrditi u kojim dijelovima Republike Hrvatske se konzervacijska poljoprivreda primjenjuje
  • definirati kako potaknuti poljoprivrednike da uvedu konzervacijsku poljoprivredu na svoje oranice u ostalim dijelovima Republike Hrvatske
  • steći iskustvo o načinima povećanja zdravlja tla i bioraznolikosti kroz praktične primjere s poljoprivrednih gospodarstava
  • izraditi edukativne materijale za daljnje povećanje znanja savjetnika i poljoprivrednika o dobrobitima konzervacijske poljoprivrede i drugim načinima povećanja zdravlja tla i bioraznolikosti.

Već tijekom ove jeseni na području 5 županija: Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Osječko-baranjska posijat će se smjesa s ciljem pokrivenosti tla tijekom zimskog razdoblja. Terenski savjetnici će kontinuirano pratiti stanje pokrovnih usjeva na odabranim gospodarstvima, uz praćenje svih relevantnih podataka. Odabrana gospodarstva su poljoprivredni proizvođači kod kojih je kukuruz najzastupljenija kultura  na oranicama i koji imaju potrebu ponavljati sjetvu kukuruza na istim parcelama.

 

Sastav smjese

 

Sjeme u smjesi ALMOS – oblik i krupnoća sjemenki

 

 

Nadamo se da će se tijekom provedbe navedenih projekata dobiti barem dio odgovora o mogućim načinima prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama koji će rezultirati preporukama o „klimatski prilagođenim praksama“ na poljoprivrednim gospodarstvima. Ovom prilikom zahvaljujem svim poljoprivrednim gospodarstvima uključenima u projekte, ali i svim ostalim dionicima (tvrtkama, znanstvenim i stručnim institucijama) koji su se uključili u njihovu provedbu.

 

mr. sc. Tatjana Martinović

Voditeljica Područne službe za stručnu podršku Koprivnica

Članica radnih skupina Klima i okoliš i Utjecaj konzervacijske poljoprivrede na tlo i okoliš

Pripremi za ispis