Simpozij „Suvremeni pristupi u prevenciji i kontroli bolesti pčela“
U srijedu 6. studenog 2024. u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu održan je simpozij „Suvremeni pristupi u prevenciji i kontroli bolesti pčela“ posvećen 120. obljetnici rođenja akademika Ive Tomašeca. Treba podsjetiti da je akademik Tomašec 1936. g. utemeljio Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Također, utemeljitelj je Hrvatskog pčelarskog saveza čiji je predsjednik bio 20 godina. Nedvojbeno je da akademika Tomašeca svrstavamo u samu perjanicu hrvatskih veterinarskih znanstvenika i stručnjaka čiji opseg međunarodnog djelovanja značajno nadmašuje okvire Republike Hrvatske. Velik broj autora iz Hrvatske i inozemstva te u cijelosti ispunjena knjižnica dokaz su da je Razred za medicinske znanosti i Odbor za animalnu i komparativnu patologiju HAZU izvrsno pripremio i organizirao simpozij. Izneseni znanstveno-stručni rezultati tijekom simpozija u svezi inovativnih načina kontrole varooze, genotipizacije i osjetljivosti bakterije Paenibacillus larvae na komercijalne dezinficijense, molekularne dijagnostike pčelinjih bolesti, značaja veterinarske laboratorijske dijagnostike i praćenju bolesti pčela za javno zdravstvo te složenim učincima neonikotinoida na ponašanje i zdravlje pčela zasigurno su pomogli u razumijevanju mnogih izazova veterinarske medicine na području pčelarstva.
Na simpoziju je, ispred Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede (dalje Uprava) Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, aktivno sudjelovao dr. sc. Zlatko Tomljanović koji je priopćio rezultate istraživanja u svezi genotipizacije uzročnika američke gnjiloće medonosne pčele te osjetljivosti bakterije Paenibacillus larvae na komercijalne dezinficijense. Doktor Tomljanović je dugogodišnji djelatnik Uprave i voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu. Unatrag deset godina intenzivno se bavi proučavanjem utjecaja klimatskih promjena u poljoprivredi i pčelarstvu. Stoga ne čudi da je kolega Tomljanović ujedno i voditelje Radne skupine „Klima i okoliš“ unutar Uprave, ali i nacionalni koordinator Climate Farm Demo projekta (CFD) koji okuplja 81 partnera iz EU-27 država (uz Švicarsku, Veliku Britaniju i Srbiju) s glavnim ciljem uvođenja klimatski pametnih poljoprivrednih praksi. Nesporno da doktor Tomljanović sa svojim znanstveno-stručnim i savjetodavnim radom predstavlja svijetli primjer povezivanja znanstvenih institucija i primarnih proizvođača, odnosno poljoprivrednih/pčelarskih udruga. Međutim, ne smijemo zaboraviti da u Upravi postoji još nekoliko doktora i doktorica znanosti koji svojim marljivim radom nesebično spajaju znanost i struku ispunjavajući pri tome glavne smjernice AKIS-a s glavnim ciljem osnaživanja hrvatske i EU poljoprivredne proizvodnje.
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede