Preporuka vlasnicima trajnih nasada lijeske – zimska zaštita
Imajući u vidu meteorološke uvjete proteklih nekoliko mjeseci tj. vrlo visoke srednje dnevne temperature koje su dovele do efekta „produljene vegetacije“, može se zaključiti kako nasadi lijeske još uvijek nisu u fenofazi zimskog mirovanja. Pregledom trajnih nasada u Osječko-baranjskoj županiji, utvrđeno je kako su stabla/grmovi lijeske (ovisno o sortimentu), izgubili 50-70% lisne mase te je preporuka obaviti zimsku zaštitu do kraja mjeseca studenog, jer tijekom odbacivanja lišća na izbojcima i granama ostaju ožiljci koji mogu biti ulazni otvori za prodor fitopatogenih gljivica i bakterija. Napomena: zimsku zaštitu je potrebno obaviti prije početka cvatnje lijeske koja je u 2023. godini započela u trećoj dekadi mjeseca prosinca.
Za kasno-jesensku zaštitu lijeske u RH registrirani su pripravci na bazi: bakarnog hidroksida (Cuprablau Z 35 WG – u dozi 1,6-1,7 kg/ha); bakarnog oksiklorida (Neoram WG – u koncentraciji 0,45%, ), kombinacija bakarnog sulfata i kalcijevog hidroksida (Bordoška juha Caffaro 20 WP – u konc. 1,5 %, VAŽNO: ne smije se miješati s korektorima pH, okvašivačima i folijarnim gnojivima) ili kombinacija bakarnog hidroksida i parafinskog ulja: (Modro ulje – u konc. 2-3%). Navedeni pripravci primjenjuju se uz korištenje što većih količina vode po jedinici površine (1.500 lit. ili više), kako bi se osigurala ravnomjerna raspodjela škropiva po čitavoj krošnji (tzv. „kupanje“ stabla/grma).
Uz navedene bakarne pripravke (uz izuzetak Modrog ulja), preporučuje se dodavanje parafinskog ulja (Bijelo ulje, Mineralno svijetlo ulje – u konc. 3-4%) u cilju insekticidnog efekta na prezimljujuće oblike štetnih kukaca (jaja i kukuljice). Preporuka je koristiti sve pripravke u ovom periodu u maksimalno dozvoljenim dozama po jedinici površine.
Prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu – FIS, u ekološkoj proizvodnji lješnjaka za ovu namjenu registrirani su pripravci: Modro ulje, Neoram WG, Cuprablau Z 35 WG, Bordoška juha caffaro 20 WP uz koje se može dodati pripravak na bazi parafinskog ulja. Za mogućnost korištenja ostalih bakarnih pripravaka koji su na tržištu RH registrirani kao gnojiva/ojačivači bilja, ekološki proizvođači moraju se posavjetovati s predstavnicima izabranog kontrolnog tijela ekološke proizvodnje.
Vlasnicima nasada koji su tijekom ovogodišnje vegetacije u nasadima lijeske primijetili naglo sušenje pojedinih grana ili čak cijelih stabala/grmova, poradi sumnje na zarazu vrlo opasnim gljivičnim patogenima koji izazivaju Gljivični rak lijeske (Cytospora decipiens i Botryosphaeria dothidea) te fitopatogenom bakterijom (Xanthomonas arboricola pv. corylina), koja izaziva Bakterijsku palež lijeske, preporučuje se odrezivanje zaraženih grana 30 cm ispod mjesta sušenja sve do grane višeg reda i spaljivanje izvan nasada. Cijela stabla koja su tijekom vegetacije doživjela kolaps (palež, sušenje), poradi sumnje na prethodno navedena gljivična i bakterijska oboljenja, potrebno je izvaditi s korijenom i spaliti izvan nasada. Rane nastale nakon rezanja zaraženih grana mogu se premazati (dezinficirati) pripravcima na bazi Bordoške juhe: Cuprocaffaro 50 WP (u konc. 0,8 – 1,0%) ili Bordoška juha caffaro 20 WP (u konc. 1,5%) i dr. Alat za rezidbu potrebno je prije orezivanja svakog pojedinačnog stabla dezinficirati prikladnim sredstvom (70 % alkohol, 3 % Natrijev hipoklorit ili sl.).
Preporuka je da se nasadi lijeske u kojima postoji sumnja na zarazu Gljivičnim rakom, prskaju prethodno navedenim bakarnim preparatima dva puta u jesenskom periodu: Prvi tretman – kada su stabla/grmovi odbacili 50 % lisne mase te drugi tretman nakon potpunog odbacivanja lisne mase. Razmak između dva tretmana treba biti najmanje 10-15 dana. Za tretmane se koriste dva različita pripravka na bazi bakra.
Napomena: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).
Slika 1. Odumiranje skeletne grane lijeske zbog zaraze s fitopatogenom gljivicom Cytospora decipiens (Gljivični rak)
Slika 2. Kapljice crvenog eksudata pri bazi skeletne grane lijeske zaražene s Cytospora decipiens
Slika 3. Simptomi odumiranja skeletnih grana na stablu lijeske zbog zaraze s fitopatogenom gljivicom Botryosphaeria dothidea (Gljivični rak)
dr.sc. Tihomir Validžić