Ratarstvo, Savjet, Vijest

Iza nas je još jedna pokusna godina komparacije hibrida kukuruza u kojoj je već šestu godinu za redom  nositelj Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u suradnji sa svim zainteresiranim sjemenskim kućama registriranim u RH za proizvodnju i prodaju sjemena kukuruza. Ove godine pokusi su bili postavljeni (zasijani) na tri različite lokacije: u Vukovarsko-srijemskoj županiji na OPG-u Šibalić Marko u Nijemcima;  u Osječko-baranjskoj županiji na površinama  Fakulteta agrobiotehničkih znanosti i u Bjelovarsko-bilogorskoj županija na površinama tvrtke BILOFARM d.o.o.

Nijemci

Cilj istraživanja bio je utvrđivanje komercijalnih (ekonomskih) vrijednosti u proizvodnji zrna kukuruza, hibrida koji su osobno predložili predstavnici sjemenarskih kuća u 2024. godini uz analizu svake zasebne lokacije.

Svaki vegetacijski ciklus, pa tako i proizvodna godina priča su za sebe, a ova godina upravo potvrđuje iznesenu činjenicu i totalno je posebna po više stvari:

1. Neuobičajeni vremenski period nakon cvatnje s izrazito visokim temperaturama i dugotrajnim toplinskim valovima, pri čemu klimatolozi navode da će 2024. godina biti u prosjeku najtoplija godina u povijesti. Osim visokih temperatura dugotrajan je bio i beskišni period u spomenutom vegetacijskom periodu te se potencijalno očekivala katastrofa u smislu podbačaja samih prinosa.
2. Istočni dijelovi Hrvatske s berbom kukuruza započeli su već u drugoj polovici kolovoza, a općenito berba kukuruza započela je i mjesec dana ranije u svim regijama.
3. Više nego ikada i zapadnije nego ikada kukuruz je bran s vlagom ispod 15 i 14 %, a općenito ovogodišnje vlage zrna kukuruza u berbi naših pokusa bile su u prosjeku najniže u povijesti.

A što nam govore rezultati:

1. Realno velikog podbačaja u prinosu u našim pokusima nije bilo, zapravo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ostvaren je sasvim solidan prosječni prinos za ovo područje pa čak i iznad prosječan za RH jer je iznosio skoro 13 t/ha suhoga zrna. Kod ostale dvije lokacije na istoku prinosi su također iznenadili (pod navodnicima), u Osijeku je prosjek iznosio nešto više od 9,3 tone suhoga zrna po ha, a u Nijemcima 8,5 t/ha. Naravno, prinosi jesu niži ali ni približno tako niski kao u sušnoj 2022. godini, kada je prosječan urod na našim pokusima iznosio 4,3 t/ha na lokaciji Osijek, odnosno oko 5 t/ha na lokaciji Nijemci.
2. Berbe naših pokusa bile su izvršene sasvim sigurno mjesec dana ranije negoli je to uobičajeno, zamislite, kukuruz se brao prije redovno sijane soje pa čak i nekih usjeva suncokreta.
3. Vlage zrna doista nikada niže u berbi. Po prvi puta u našim pokusima (lokacija Nijemci) prosječan prinos sirovoga zrna bio je niži od standardnog prinosa suhoga zrna, svi brani hibrid bili su apsolutno suhi – čak presuhi u berbi. Na lokaciji u Osijeku razlike između ove dvije kategorije gotovo da i nije bilo, a samo 2 hibrida od ukupno 44, imala su vlagu u berbi malo iznad 15 %. Jedino na lokaciji u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji vlage zrna u berbi bile su tipične za kukuruz, no ne za tu regiju već slične onima u prosječnim godinama za istočnija područja, zapravo za ovu regiju značajno niže, u prosjeku 10 %.

Osijek

Rezultati ostvarenih prinosa po pojedinom pokusu navedeni su tablično u nastavku uz napomenu da je za lokaciju Nijemci redoslijed po hibridima na bazi sirovoga zrna (jer su svi hibridi suhi i osnova za ekonomsku vrijednost je njihov ostvareni prinos i vlaga, zapravo kao takvi svi imaju istu cijenu u berbi), za lokaciju Osijek i Bjelovar kod redoslijeda je uzet u obzir prinos suhoga zrna kg/ha.

NIJEMCI

OSIJEK

BJELOVAR

Siniša Hrgović, dipl. ing. agr.