1. susret ratara Hrvatske “Izidor”
Početkom studenog u Osijeku je održan 1. susret ratara Hrvatske za kojeg se nadamo da će postati tradicionalni. Skup na kojem su ratari mogli razmijeniti svoja iskustva iz proizvodnje u tekućoj i proizvodnoj godini. U raspravama sa stručnjacima tražila su se rješenja za aktualne izazove. Savjetnici iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva bili su prisutni oba dana održavanja stručnog skupa kroz panel rasprave, predavanje i na izložbenom prostoru promovirajući savjetodavni rad Uprave. Kroz dva dana događanja ostvareni su kontakti s poljoprivrednicima koji su ukazivali na izazove i probleme u ratarskoj proizvodnji. Sve te informacije poslužit će za usmjeravanje savjetodavnog rada u pravcu njihovih potreba.
Ratari su svjesni prisutnih klimatskih promjena i njihovog utjecaja na ratarsku proizvodnju te su zainteresirani za primjenu novih znanja u ublažavanju tih utjecaja.
Savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede na kraju prvog dana održali su predavanje na temu „Zelena gnojidba i pokrovni usjevi“ kao uvod u drugi dan stručnog skupa za sekciju „Prilagodba ratarske proizvodnje klimatskim promjenama“. Edukacija na kojoj su sudjelovali zainteresirani poljoprivrednici jedna je od niza tema iz Intervencije 78.01. Potpora prenošenju znanja koja je sastavni dio Strateškog plana ZPP-a RH 2023. – 2027. Osnovni resurs svakog ratara je tlo kojem treba sačuvati plodnost i za buduće generacije. S utjecajem klimatskih promjena ratari se svakodnevno suočavaju, a upravo su kroz Strateški plan ZPP-a RH planirane mjere koje će doprinijeti ublažavanju tih promjena. Kako bi se spriječila erozija tla, poboljšala struktura tla, popravili vodozračni odnosi u tlu, mikrobiološka aktivnost, akumulacija dušika u tlu i spriječilo ispiranje hranjiva uvedeni su dobrovoljni programi za klimu i okoliš (Eko sheme Konzervacijska poljoprivreda i Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina). Za provođenje praksi ovih eko shema dodjeljuju se dodatna plaćanja kojima se korisnicima u cijelosti ili djelomično nadoknađuju dodatni troškovi i gubitak prihoda koji mogu biti rezultat preuzetih obveza (Pravilnik o izravnoj potpori poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2024. godinu, NN157/23, 26/24, 52/24, 103/24).
Kroz predavanja koja su održali savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede govorilo se o važnosti zelene gnojidbe i plodoreda, leguminoznim i neleguminoznim vrstama za zelenu gnojidbu, izboru vrsta i smjesa prema vremenu sjetve, zaoravanja i duljini vegetacije. U konzervacijskoj poljoprivredi naglasak je na permanentnoj pokrivenosti površine biljkama ili biljnim ostacima pri čemu istaknutu ulogu imaju postrni i pokrovni usjevi. Pojam sekundarnih usjeva, a to mogu biti postrni ili pokrovni usjevi, spominje se i kod poštivanja pravila uvjetovanosti (GAEC 7-plodored na obradivim površinama), zatim se zeleni pokrov spominje i u GAEC-u 6 kao mjera zaštite tla od erozije u zimskom periodu. Jedan od načina održavanja oraničnih površina na ugaru je sjetva usjeva za zelenu gnojidbu. Iz svih tih razloga odabrane su teme zelene gnojidbe i postrnih usjeva kao aktualne. Među prisutnima na predavanju bilo je i poljoprivrednika koji već prakticiraju sjetvu usjeva za zelenu gnojidbu te su podijelili svoja iskustva s onima koji su tek počeli ili planiraju sjetvu usjeva za zelenu gnojidbu. Naročito su važna znanja kod planiranja sjetve ozimih smjesa po pitanju izbora vrsta, namjene, uloge, tipa tla i sl.
Odabrana tema je vrlo aktualna, a u narednom periodu očekuje se sve veći broj upita u vezi s primjenom programa za klimu i okoliš u praksi, pri čemu znanje i inovacije igraju ključnu ulogu u savjetovanju. Stručni skupovi poput ovog imaju izuzetnu važnost jer omogućuju povezivanje znanstvene zajednice i savjetnika, čime se omogućuje učinkovito prenošenje znanja prema poljoprivrednicima.
Savjetovanje o aktualnim temama predstavlja važan način za podizanje svijesti među poljoprivrednicima o najboljim praksama, kao i za ohrabrivanje njihove primjene.
Dragica Tresk Penezić, dipl. ing. agr.