U usporedbi s vegetacijskom sezonom 2024., vegetacija oraha u 2025. kasni 15-ak dana. Voćari koji nisu krajem 2024. obavili zimsku zaštitu oraha još uvijek imaju vremena obaviti prvu proljetnu zaštitu bakarnim pripravcima (ali svakako prije početka cvatnje), kako bi se primarne zaraze gljivičnim oboljenjima smanjile na najmanju moguću mjeru.
Najčešći i najopasniji uzročnici bolesti na orahu su: siva pjegavost (Gnomonia leptostyla) i trulež plodova (Gleosporium epicarpi) tzv. antraknoze oraha, bakterijska pjegavost (Xanthomonas arboricola pv. juglandis) čije zimske spore prezimljavaju na otpalom lišću ili mumificiranim plodovima, bakterijski rak oraha (Botryosphaeria dothidea) te smeđa nekroza ploda (eng. „Brown apical necrosis“), koja je tijekom kasnog ljeta 2024., poharala nasade oraha u istočnoj Hrvatskoj (Slike 1. i 2.).
Prva proljetna zaštita nasada oraha vrlo je važna agrotehnička mjera imajući u vidu srednje jaku pojavu sive pjegavosti (Slike 3. i 4.) i vrlo jaku pojavu smeđe nekroze ploda u vegetacijskoj sezoni 2024. Navedene bolesti izazvale su masovnu defolijaciju stabala kao i otpadanje plodova oraha krajem ljeta. Spore navedenih patogena, prezimljavaju na otpalom lišću i mumificiranim plodovima a u rano proljeće se šire vodom i vjetrom te ostvaruju primarnu zarazu. Stoga je preporuka u cilju smanjenja infektivnog potencijala patogena (ako je moguće), skupljanje zaraženog lišća i plodova te spaljivanje izvan nasada.
Za zaštitu oraha u vrijeme mirovanja vegetacije u RH registrirani su pripravci na bazi bakarnog hidroksida uz dodatak parafinskog ulja (Modro ulje), bakarnog oksiklorida (Cuprablau Z 35 WG – u dozi 1,6-1,7 kg/ha, Neoram WG – u koncentraciji 0,45 %) ili kombinacija bakarnog sulfata i kalcijevog hidroksida (Bordoška juha Caffaro 20 WP – u koncentraciji 1,5 %, VAŽNO: ne smije se miješati s korektorima pH, okvašivačima i folijarnim gnojivima). Navedeni pripravci apliciraju se uz korištenje što većih količina vode po jedinici površine (1.500-2.000 l/ha), kako bi se osigurala ravnomjerna raspodjela škropiva po čitavoj krošnji (tzv. „kupanje“ stabala). Preporuka je koristiti sve pripravke u ovom periodu u nešto smanjenim dozama po jedinici površine (70% od preporučenih doza).
Ako se ipak ne može obaviti osnovna zaštita nasada, preporuka je da se veće rane nastale nakon proljetne rezidbe, premažu (dezinfekcija) otopinom bakarnih sredstava: Cuprocaffaro 50 WP (u koncentraciji 0,8 – 1,0) ili Bordoška juha caffaro 20 WP (u koncentraciji 1,5%). Alat za rezidbu može se dezinficirati prikladnim sredstvom npr. 70 % alkohol + 3 % Natrijev hipoklorit (Varikina). Alat se nakon svakodnevne rezidbe mora zaštiti od korozivnog efekta natrijevog hipoklorita.
Vlasnicima manjih nasada ili solitarnih stabala oraha na okućnicama, preporučuje se skupljanje otpalog lišća kao i mumificiranih plodova te njihovo spaljivanje. Također, kako bi se smanjio infektivni potencijal gljivičnih oboljenja debla, preporuka je premazivanje debala i nižih skeletnih grana (bijeljenje), gašenim vapnom uz dodatak močivog sumpora i soli. Okvirne količine navedenih komponenti su: 10 lit. vode + 5 kg gašenog vapna + 0,5 kg močivog smpora (Chromosul ili Sumpor SC) + 0,5 kg soli. Močivi sumpor se može zamijeniti s bakarnim oksikloridom (Cuprablau Z 35 WG).
Napomena: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/ zb/).
dr.sc. Tihomir Validžić
