Posljednja preporuka za zaštitu koštičavog voća upućena je početkom zadnje dekade proteklog mjeseca ožujka (21.3.), a u međimurskom plantažnom uzgoju uglavnom su zastupljene breskve (nektarine), šljive i trešnje! Uz okućnice i vikendice vlasnici pored navedenih voćnih vrsta još uzgajaju marelice i višnje!
Iznadprosječno kišovito vrijeme obilježilo je proteklo razdoblje: na većini mjernih mjesta u dvije “kišne epizode” (24.3./25.3. i 28.3.-30.3.) zabilježili smo 36,4-71,7 mm oborina! Dani su iznadprosječno topli u vremenu 21.3.-26.3., ali naknadna sjeverne zračna strujanja naknadno su krajem ožujka spustila su dnevne vrijednosti na 9-15°C!
Takvi promjenljivi meteorološki uvjeti značajno utječu na početak, tijek i mogući završetak cvatnje koštičavog voća. Većina sorti breskva i nektarina proteklih su dana u punoj cvatnji ili završavaju cvatnjom. Tek od 26.3. većina sorti šljiva otvara prve cvjetove, a rana sorte trešnje (npr. sorta Van) ima otvorenih 10-20 % cvjetova! U središnjem dijelu Županije kod dominantne sorte trešnje Regina i Kordia na slabo bujnoj podlozi Gisela 5 u narednim danima očekujemo početak cvatnje!
U protekloj je preporuci navedeno da moguće oborine, uz dugotrajno zadržavanje vlage i temperature zraka najčešće u rasponu 6-12°C, omogućuju primarni razvoj nekih uzročnika bolesti, od koji se na većini voćnih koštičavih vrsta tijekom cvatnje šire palež cvjetnih organa i grančica (Monilinia) i šupljikavost lišća (Stigmina)!
Sjeverni će vjetar obilježiti naredne dane (naročito 01.4.)! Manje količine oborina očekujemo narednog vikenda (06.4.) a početkom idućeg tjedna (07.4.) moguće ju negativne jutarnje temperature zraka (-1°C)! Budući je posljednjih 10 dana na većini mjernih županijskih mjesta zabilježeno od 36,4 do 71,7 mm oborina, moguće je početkom (tijekom) ili krajem cvatnje koštičavih voćnih vrsta ponoviti mjere zaštite (npr. Monilinia, Stigmina) primjenom dopuštenih organskih kemijskih ili bioloških pripravaka (fungicida) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Premda fungicidi u cvatnji koštičavog voća nisu opasni za korisne organizme (oprašivače), primijeniti ih za mirnih dana (bez vjetra) u večernjim satima kada nema leta pčela!
U plantažnim nasadima trešnje moguće prohladno i vlažno razdoblje tijekom cvatnje povećava opasnost od primarnih zaraza bakterijske paleži i pjegavosti (Pseudomonas syringae). Prezimljujuća mjesta uzročnika ove bolesti su zbog blage zime mogu biti “aktivna” već početkom travnja o.g.! U slučaju moguće najave novih kišnih dana valja planirati i korištenje mikrobioloških pripravaka sa antagonističkim (korisnim) mikroorganizmima (npr. Bacillis amyloliquefaciens, Bacillus subtilis)! Paziti na ograničenja miješanja mikro-bioloških pripravaka sa drugim sredstvima za zaštitu bilja!
Vjetroviti i kišni dani krajem ožujka (26.3.-31.3.) nisu pogodovali aktivnostima štetnih organizma životinjskog podrijetla u koštičavim voćnim vrstama: to su najčešće lisne uši (Aphidae), štetni tripsi (Thrips spp.) i voćne osice (Hoplocampa spp.). Od dana 26.3. na bijele ljepljive ploče nisu uhvaćene jedinke šljivinih osica (Hoplocampa). U istom razdoblju nije započeo niti let prezimljujuće populacije breskvina savijača (Cydia molesta)!
VAŽNO: U cvatnji svih voćnih vrsta je zabranjena primjena insekticida radi zaštite oprašivača!
U breskvama i nektarima tek nakon cvatnje potrebno je planirati suzbijanje lisne uši (Aphidae) i štetnih tripsa (Thrips) primjenom registriranih insekticida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Optimalno vrijeme suzbijanja šljivinih osica je također tek nakon cvatnje šljiva!
Voćne osice bijelim ljepljivim pločama preporučujemo pratiti i u drugim vrstama voća (npr. kruška i jabuka), ali optimalni rokovi njihova suzbijanja su tek nakon cvatnje.
Vrlo je važno u mješovitim voćnjacima gdje se cvatnja različitih voćnih vrsta “preklapa” ne koristiti opasne insekticide za oprašivače (pčele medarice, bumbare i solitarne pčele).
Dodatna zaštita pčela: Cvatući podrast u višegodišnjim nasadima mora u trenutku tretiranja sredstvima opasnim za pčele biti pokošen. Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.
milorad.subic@mps.hr