Prohladno i kišovito vrijeme nepovoljno utječe na cvatnju koštićavog voća (šljiva trešnja, višnja) i pogoduje razvoju zaraze uzročnikom paleži i sušenja rodnih grana (Monilinia laxa). Zaštitu koštičavog voća protiv navedene bolesti potrebno je provoditi na početku cvatnje, u cvatnji i na kraju cvatnje što ovisi o vremenskim uvjetima.
Zbog prohladnog vremena vegetacija koštićavog voća je usporena.
Ukoliko se pupovi na voćkama još nisu otvorili može se provesti zaštita preparatima na bazi bakra, a ukoliko je došlo do otvaranja pupa dozvolu za suzbijanje monilijske paleži cvata i rodnih grančica koštićavog voća imaju pripravci: Signum i Switch 62,5 WG. Pripravak Difcor ima dozvolu za šljivu, dok se pripravak Chorus 50 WG može primijeniti na šljivi, višnji i trešnji.
U nasadima šljive, s početkom cvatnje, mogu se postavljati bijele ljepljive ploče za praćenje populacije šljivinih osica – crne šljivine osice (Hoplocampa minuta) i žute šljivine osice (Hoplocampa flava). Ovaj štetnik uzrokuje opadanje tek zametnutih plodova šljiva. Ukoliko je cvatnja šljiva slaba štete mogu biti veće od 50 %.
Kritičnim brojem smatra se ulov od 30 osica po jednoj ploči.
Šljivina osica odlaže jaja na čašku cvijeta iz kojih izlaze ličinke koje se ubušuju u plodić i izgrizaju njegovu unutrašnjost. Napadnuti plodići otpadaju, a na njima se može primijeniti rupica – mjesto na kojem je ličinka izašla i preselila na susjedni plodić.
Mjere zaštite dozvoljenim insekticidima protiv ovog štetnika provode se u fazi precvjetavanja, kada opadne 2/3 cvijeta,
Preporučena sredstava primijeniti sukladno uputama proizvođača i u skladu sa Fitosanitarnim informacijskim sustavom (FIS).
Korisnici su obavezni voditi evidenciju o korištenju sredstava za zaštitu bilja u pisanom ili elektronskom obliku, čuvati račune za kupljene pesticide i propisno zbrinjavati ambalažni otpad od sredstava za zaštitu bilja.
Martina Orešković, dipl. inž. agr.
E-mail: Martina.Oreskovic@mps.hr