Ukoliko u narednom periodu prognostičari najave nepovoljne vremenske prilike, a ovisno o fenofazama voćnih vrsta, potrebno je planirati neke od mjera zaštite protiv niskih temperatura.
Kraj veljače i početak ožujka obilježio je relativno sunčani periodi i ugodne temperature koje su uzrokovale kolanje sokova kod većine voćnih vrsta koje se trenutno nalaze u različitim fenofazama. Niske temperature koje su bile 19.3. i 20.3. na pojedinim lokalitetima dosezale su i do -5,9ºC, te se negativna temperatura zadržavala i po više od 12 sati. Pa je tako marelica koja najranije kreće s vegetacijom, na pojedinim lokacijama bila u punoj cvatnji te je potpuno stradala, dok je ostalo koštićavo voće ovisno o sorti i lokalitetu stradalo manje ili neće biti značajnije štete.
Na štete od niskih temperatura na voćkama utječe više faktora, kao što je: duljina trajanja niskih temperatura, starost voćaka, način uzgoja, stanje zrelosti drveta, položaj pupova u krošnji, količina rezervnih hranjivih tvari, vrsta rodnog drva, lokacija i mikrolokacija nasada, ali prije svega ovise o fenofazi. Koštićavo voće kao što su trešnje, breskve, nektarine, višnje nalaze su se u fazi pojave cvjetnih pupova pa do faze balona. Jezgričavo voće: jabuke i kruške su u fenofazi „mišjih uši“ pa do pojave cvjetnih pupova.
Iznenadne niske zimske temperature, uzrokuju oštećenja cvjetnih organa pa ovisno o fenofaza prema Miljkoviću (1991) u doba bubrenja cvjetnih pupova jabuke podnose minimalne temperature –3,9 do -5ºC, kod pune cvatnje -2,2 do -2,8ºC, dok su netom zametnuti plodovi najosjetljiviji, mogu pozepsti i kod temperature –1,7ºC. Wast-Edelfson navodi sljedeće kritične temperature smrzavanja kod različitih fenofaza:
| Voćna vrsta | pupoljci u otvaranju
pojava latica |
otvoreni cvjetovi | zametnuti plodovi |
| jabuka | -0,7 do -3,8 ºC | -1,6 do -2,2 ºC | -1,1 do -1,6 ºC |
| kruška | -1,6 do -3,8 ºC | -1,6 do -2,2 ºC | -1,1 do -1,6 ºC |
| breskva | -0,6 do -5,5 ºC | -1,1 do -3,5 ºC | -1,1 do -2,2 ºC |
| marelica | -1,1 do -5,5 ºC | -0,5 do -2,2 ºC | 0 do -1,1 ºC |
| šljiva | -1,1 do -5,5 ºC | -0,5 do -2,2 ºC | -0,5 do -2,2 ºC |
| trešnja | -1,6 do -5,5 ºC | -1,1 do -2,2 ºC | -1,1 do -1,6 ºC |
Ukoliko u narednom periodu prognostičari najave nepovoljne vremenske prilike, a ovisno o fenofazama voćnih vrsta potrebno je planirati neke od mjera zaštite protiv niskih temperatura.
- Zaštita toplim zrakom – uglavnom se radi o strojevima (Frostbuster) koje rade na principu plinske turbine koja zagrijava zrak, a turbinu vuče traktor. Vrlo je važno da prolaz po cijelom voćnjaku ne smije trajati duže od 10 minuta, a razmak između prohoda strojem ne smije biti veći od 140 m, obično je to od 60-70 m. Sa radom je potrebno započeti kada je temperatura na +0,5 ºC, a rezultati istraživanja govore da se zaštita uspješno provodi do –7 ºC (USA).
- Zaštita kišenjem – za ovu namjenu koriste se mikro rasprskivači koji raspršuju vodu u vidu najfinije izmaglice. Efekt zaštite postiže tako da se stvori ledeni omotač oko cvjetova, a prilikom prelaska vode u led oslobađa se toplina te se postiže viša temperatura ispod ledenog omotača.
- Zaštita vjetroturbinama (vjetrenjačama) – Kada nastaje mraz, hladan zrak se spušta, a topliji ostaje na većoj visini. Vjetroturbina radi na principu da povlači topliji zrak s visine i spušta ga u niže slojeve i tako rastjeruje hladni zrak. Jedna vjetrenjača pokriva 4-5 ha kod temperature -4 do -5 ºC.
- Zaštita biološkim preparatima – Natural Plant Antifreeze (NPA) i Plant Antifrost Protector (PAP) proizvodi su jedinstvenih formula proizvedenih na osnovu bakterija Thiobacillus subspecies (NPA) i Acidobacilus spp. Bacteria (PAP) u kombinaciji sa mineralima. Postiže se da biljka proizvede antifrost bjelančevine (AFP) i antifrost aminokiseline (AAA) ugrađujući minerale, što povećava njihovu otpornost na hladnoću i štete od mraza. U kratkom vremenskom razdoblju biljka ubrzava metabolizam što rezultira povećanjem sadržaja antifrost aminokiselina i proteina, šećera, ulja, vitamina i minerala. Otpornost na smrzavanje i hladnoću postiže se do -7ºC. Primjenjuje se do dva dana prije hladnog vremena a minimalno 6 sati prije najavljenog smrzavanja da se postignu zadovoljavajući rezultati.
- Jedan od načina koji se ranije primjenjivao je dimljenje. Spaljivali su se teško sagorljivi materijali uslijed čijeg sagorijevanja se stvarala gusta dimna zavjesa. Temperatura se povećala za 0,5-1,5 ºC što je u nekim slučajeva bilo dovoljno za zaštitu. Zbog slabog učinka pri jačem mrazu te nepovoljnog utjecaja na okoliš ova metoda se izbjegava.
Koju će od ovih metoda zaštite u borbi protiv niskih temperatura izabrati sami voćari u zaštiti svojih nasada ovisi o: veličini njihovih nasada, položaju, mogućnosti ulaska mehanizacijom u voćnjak te financijskim mogućnostima.
Tanja Lasić Jašarović dipl. ing. agr.
